Zagrebačka županija
Zagrebačka županija nalazi se u sjeverozapadnoj Hrvatskoj, okružujući Grad Zagreb, ujedno i sjedište županije. Jedina je hrvatska ćupanija sa sjedištem izvan svojega područja.
Zagrebačka županija
| |||||
---|---|---|---|---|---|
| |||||
Karta | |||||
Opći podaci | |||||
Država | Hrvatska | ||||
Sjedište županije | Grad Zagreb | ||||
Površina | 3060 km2 | ||||
Broj stanovnika (2021.) | 299.985 stanovnika | ||||
Gustoća stanovništva | 98,03 stan./km2 | ||||
Broj gradova | 9 | ||||
Broj općina | 25 | ||||
Broj naselja | 694 | ||||
ISO 3166-2:HR | HR-01 | ||||
Pozivni broj | +385 (0)1 | ||||
Župan | Stjepan Kožić (SKNL)[1] | ||||
Službene stranice | https://www.zagrebacka-zupanija.hr | ||||
Portal Hrvatske |
Zemljopis
urediŽupanija se nalazi u sjeverozapadnoj Hrvatskoj. Obrubljuje Grad Zagreb sa zapadne, južne i istočne strane pa se često naziva "zagrebačkim prstenom". Zemljopisno je dosta raznolika cjelina uz Marijagoričko pobrđe i Žumberak na zapadu, nisko Turopolje i Pokuplje na jugu, nizinski krajevi na istoku. Površina županije iznosi 3078 km².
Reljef i tla
urediNa zapadu prevladavaju brežuljkasti i gorski krajevi, a na jugu i istoku nizine. Najviši su dijelovi Žumberačka gora i Samoborsko gorje na jugozapadu i rubni dijelovi Medvednice na sjeveru. Na jugu niske Vukomeričke gorice razdvajaju nisko Turopolje od donjeg Pokuplja. Najveće ravnice pružaju se na istoku, u porječju rijeke Lonje.
Tla su srednje kakvoće. Uz rijeke i u vlažnijim nizinama prevladavaju aluvijalna i močvarna glejna tla, na ocjeditim ravničarskim dijelovima pseudoglejna tla, a u brdskim predjelima smeđa kisela i lesivirana tla.
Vode
urediSava je najveća rijeka, a njezinom porječju pripadaju sve ostale rijeke u županiji Kupa, Lonja, Krapina, Sutla, Odra i dr. U jastrebarskom kraju i Pokuplju ima nekoliko ribnjaka. Crna mlaka dijelom je pretvorena u ribnjak, a dijelom je očuvana kao močvara i ptičji rezervat. U županiji ima nekoliko jezera koja su nastala vađenjem šljunka pokraj Velike Gorice i Zaprešića.
Klima
urediUmjerena kontinentalna klima s toplim ljetima i umjereno hladnim zimama, povremeno sa snježnim padalinama. Najviše padalina ima u kasno proljeće, rano ljeto i jesen, a najmanje u zimi i u rano proljeće. Nema izrazito sušnih niti vlažnih razdoblja, a godišnja količina padalina smanjuje se od zapada prema istoku.
Šume
urediNajviše očuvanih šuma ima u gorskim krajevima i niskim i slabo naseljenim naplavinim dijelovima Pokuplja. U vlažnim nizinama, prevladava hrast lužnjak, na ocjeditim dijelovima i prigorjima hrast kitnjak, a u brdskim krajevima bukva, mjestimično s jelom.
Stanovništvo
urediŽupanija je u 2021. imala 299.985 stanovnika.
broj stanovnika | 134754 | 146592 | 155324 | 178938 | 194643 | 211150 | 208141 | 224095 | 227538 | 233411 | 233875 | 232836 | 259429 | 282989 | 309696 | 317606 | 299985 |
1857. | 1869. | 1880. | 1890. | 1900. | 1910. | 1921. | 1931. | 1948. | 1953. | 1961. | 1971. | 1981. | 1991. | 2001. | 2011. | 2021. |
Upravna podjela
urediŽupanija je podijeljena na 9 gradova i 25 općina
Ustrojstvo
urediŽupanijska skupština Zagrebačke županije | |
---|---|
Vrsta | |
Domovi | jednodomni |
Vodstvo | |
Predsjednik skupštine | |
Struktura | |
Mandati | 47 |
| |
Političke grupe | |
Lokacija | |
Ulica grada Vukovara 72, Zagreb | |
Web stranica | |
https://www.zagrebacka-zupanija.hr/ustrojstvo/zupanijska-skupstina/ |
Na čelu Županije je župan Stjepan Kožić, član vlastite nezavisne liste. Predstavnička vlast je županijska skupština, a predsjednik je Mato Čičak (HDZ).
Povijest
urediZagrebačka županija odnosno Comitatus Zagrabiensis je po prvi puta ustrojen u 18. stoljeću. Službeno od 17. srpnja 1759. kad joj je carica i kraljica Marija Terezija podarila grb i pečatnjak. Taj se datum danas slavi kao Dan Zagrebačke županije. U današnjim granicama Zagrebačka županija postoji od 1. siječnja 1997.
Gospodarstvo
urediIndustrija i trgovina daju 2/3 prihoda, slijede poljoprivreda i promet. Poljoprivreda je najrazvijenija u vrbovečkom kraju, a vinogradarstvo u zelinskom i jastrebarskom kraju. Pokraj Ivanić-Grada ima ležišta nafte i zemnoga plina. U mnogim naseljima diljem županije nalaze se brojna manja industrijska poduzeća.
Promet
urediKroz Zagrebačku županiju prolazi nekoliko državnih autocesta koje svoje polazište/dolazište imaju u Zagrebu: Autocesta A1 (prema Splitu), Autocesta A2 (prema Krapini), Autocesta A3 (prema Vinkovcima) i Autocesta A4 (prema Varaždinu).
Nekoliko željezničkih pravaca također prolazi kroz županiju i to oni iz Zagreba prema Karlovcu i Rijeci, prema Slavonskom Brodu i Tovarniku, zatim prema Sisku, prema Koprivnici i prema Varaždinu.
Na teritoriju Zagrebačke županije nalazi se najveća i najznačajnija zračna luka u Hrvatskoj, Zračna luka „Franjo Tuđman”.
Znamenitosti
urediPrirodne znamenitosti
urediParkovi prirode Medvednica (rubni dijelovi i skijaške staze) i Žumberak – Samoborsko gorje (središnji i sjeveroistočni dio), specijalni rezervati Crna mlaka i Japetić, posebni botanički rezervat Cret Dubravica (stanište rosike - biljke mesožderke), orintološki rezervat Sava (Zaprešić-Samobor).
Kulturno-povijesne znamenitosti
urediGradska jezgra Samobora, ostaci Zelingrada i Okićgrada, primjeri turopoljskog drevnog graditeljstva (npr. crkva sv. Barbare u Velikoj Mlaki), dvorac i barokna crkva u Jastrebarskom, tzv. staza šest dvoraca na zaprešićkom području, među kojima su najpoznatiji Novi dvori bana Josipa Jelačića, barokizirana gotička crkva Sv. Martina u Dugom Selu iz 16. stoljeća, a datira još od 1209. godine, dvorac Draškovića u Božjakovini, mauzolej obitelji De Piennes u Vrbovcu, Kula Petra Zrinskog u Vrbovcu i dvorac "Patačić" itd.
Vidi još
urediBilješke
urediIzvor
uredi- ↑ Župan Mr. sc. Stjepan Kožić župan Zagrebačke županije, zagrebacka-zupanija.hr, pristupljeno 18. kolovoza 2020.
Vanjske poveznice
uredi- Stranice Zagrebačke županije
- Turistička zajednica Zagrebačke županije
- Regionalna razvojna agencija Zagrebačke županije
Portal Hrvatske – Pristup člancima s tematikom o Hrvatskoj. |