Zagrebačka županija

županija u središnjoj Hrvatskoj
Ovo je glavno značenje pojma Zagrebačka županija. Za druga značenja pogledajte Zagrebačka županija (1201. – 1924.).

Zagrebačka županija se nalazi u sjeverozapadnoj Hrvatskoj.

Zagrebačka županija
Zastava Grb
Zastava Grb
Karta
Dubrovačko-neretvanska županijaSplitsko-dalmatinska županijaŠibensko-kninska županijaZadarska županijaIstarska županijaPrimorsko-goranska županijaLičko-senjska županijaKarlovačka županijaZagrebačka županijaZagrebKrapinsko-zagorska županijaVaraždinska županijaMeđimurjeKoprivničko-križevačka županijaSisačko-moslavačka županijaBjelovarsko-bilogorska županijaPožeško-slavonska županijaBrodsko-posavska županijaVirovitičko-podravska županijaOsječko-baranjska županijaVukovarsko-srijemska županijaItalijaItalijaAustrijaSlovenijaMađarskaSrbijaCrna GoraBosna i Hercegovina
Opći podaci
Država Hrvatska
Sjedište županije Grad Zagreb
Površina 3060 km2
Broj stanovnika (2021.) 299.985 stanovnika
Gustoća stanovništva 98,03 stan./km2
Broj gradova 9
Broj općina 25
Broj naselja 694
ISO 3166-2:HR HR-01
Pozivni broj +385 (0)1
Župan Stjepan Kožić (SKNL)[1]
Službene stranice https://www.zagrebacka-zupanija.hr
Portal Hrvatske

Zemljopis uredi

Županija se nalazi u sjeverozapadnoj Hrvatskoj. Obrubljuje Grad Zagreb sa zapadne, južne i istočne strane pa se često naziva "zagrebačkim prstenom". Zemljopisno je dosta raznolika cjelina uz Marijagoričko pobrđe i Žumberak na zapadu, nisko Turopolje i Pokuplje na jugu, nizinski krajevi na istoku. Površina županije iznosi 3078 km².

Reljef i tla uredi

Na zapadu prevladavaju brežuljkasti i gorski krajevi, a na jugu i istoku nizine. Najviši su dijelovi Žumberačka gora i Samoborsko gorje na jugozapadu i rubni dijelovi Medvednice na sjeveru. Na jugu niske Vukomeričke gorice razdvajaju nisko Turopolje od donjeg Pokuplja. Najveće ravnice pružaju se na istoku, u porječju rijeke Lonje.

Tla su srednje kakvoće. Uz rijeke i u vlažnijim nizinama prevladavaju aluvijalna i močvarna glejna tla, na ocjeditim ravničarskim dijelovima pseudoglejna tla, a u brdskim predjelima smeđa kisela i lesivirana tla.

Vode uredi

Sava je najveća rijeka, a njezinom porječju pripadaju sve ostale rijeke u županiji Kupa, Lonja, Krapina, Sutla, Odra i dr. U jastrebarskom kraju i Pokuplju ima nekoliko ribnjaka. Crna mlaka dijelom je pretvorena u ribnjak, a dijelom je očuvana kao močvara i ptičji rezervat. U županiji ima nekoliko jezera koja su nastala vađenjem šljunka pokraj Velike Gorice i Zaprešića.

Klima uredi

Umjerena kontinentalna klima s toplim ljetima i umjereno hladnim zimama, povremeno sa snježnim padalinama. Najviše padalina ima u kasno proljeće, rano ljeto i jesen, a najmanje u zimi i u rano proljeće. Nema izrazito sušnih niti vlažnih razdoblja, a godišnja količina padalina smanjuje se od zapada prema istoku.

Šume uredi

Najviše očuvanih šuma ima u gorskim krajevima i niskim i slabo naseljenim naplavinim dijelovima Pokuplja. U vlažnim nizinama, prevladava hrast lužnjak, na ocjeditim dijelovima i prigorjima hrast kitnjak, a u brdskim krajevima bukva, mjestimično s jelom.

Stanovništvo uredi

 
Dobno-spolna piramida Zagrebačke županije prema popisu stanovništva iz 2011. g.

Županija je u 2021. imala 299.985 stanovnika.

Zagrebačka županija: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.
broj stanovnika
134754
146592
155324
178938
194643
211150
208141
224095
227538
233411
233875
232836
259429
282989
309696
317606
299985
1857.1869.1880.1890.1900.1910.1921.1931.1948.1953.1961.1971.1981.1991.2001.2011.2021.

Administrativna podjela uredi

Županija je podijeljena na 9 gradova i 25 općina

 
 
Dugo Selo
 
Ivanić-Grad
 
Jastrebarsko
 
Samobor
 
Sveta Nedelja
 
Sveti Ivan Zelina
 
Velika Gorica
 
Vrbovec
 
Zaprešić
 
Bedenica
 
Bistra
 
Brckovljani
 
Brdovec
 
Dubrava
 
Dubravica
 
Farkaševac
 
Gradec
 
Jakovlje
 
Klinča Sela
 
Kloštar Ivanić
 
Krašić
 
Kravarsko
 
Križ
 
Luka
 
Marija Gorica
 
Orle
 
Pisarovina
 
Pokupsko
 
Preseka
 
Pušća
 
Rakovec
 
Rugvica
 
Stupnik
 
Žumberak
Razmještaj gradskih ( ) i općinskih središta ( ) na zemljovidu Zagrebačke županije
Gradovi Općine

Ustrojstvo uredi

Na čelu Županije je župan Stjepan Kožić (HSS). Predstavnička vlast je županijska skupština, a predsjednik je Damir Mikuljan (HDZ).

Povijest uredi

Zagrebačka županija odnosno Comitatus Zagrabiensis je po prvi puta ustrojen u 18. stoljeću. Službeno od 17. srpnja 1759. kad joj je carica i kraljica Marija Terezija podarila grb i pečatnjak. Taj se datum danas slavi kao Dan Zagrebačke županije. U današnjim granicama Zagrebačka županija postoji od 1. siječnja 1997.

Gospodarstvo uredi

Industrija i trgovina daju 2/3 prihoda, slijede poljoprivreda i promet. Poljoprivreda je najrazvijenija u vrbovečkom kraju, a vinogradarstvo u zelinskom i jastrebarskom kraju. Pokraj Ivanić-Grada ima ležišta nafte i zemnoga plina. U mnogim naseljima diljem županije nalaze se brojna manja industrijska poduzeća.

Promet uredi

Kroz Zagrebačku županiju prolazi nekoliko državnih autocesta koje svoje polazište/dolazište imaju u Zagrebu: Autocesta A1 (prema Splitu), Autocesta A2 (prema Krapini), Autocesta A3 (prema Vinkovcima) i Autocesta A4 (prema Varaždinu).

Nekoliko željezničkih pravaca također prolazi kroz županiju i to oni iz Zagreba prema Karlovcu i Rijeci, prema Slavonskom Brodu i Tovarniku, zatim prema Sisku, prema Koprivnici i prema Varaždinu.

Na teritoriju Zagrebačke županije nalazi se najveća i najznačajnija zračna luka u Hrvatskoj, Zračna luka „Franjo Tuđman”.

Znamenitosti uredi

Prirodne znamenitosti uredi

Parkovi prirode Medvednica (rubni dijelovi i skijaške staze) i Žumberak – Samoborsko gorje (središnji i sjeveroistočni dio), specijalni rezervati Crna mlaka i Japetić, posebni botanički rezervat Cret Dubravica (stanište rosike - biljke mesožderke), orintološki rezervat Sava (Zaprešić-Samobor).

Kulturno-povijesne znamenitosti uredi

Gradska jezgra Samobora, ostaci Zelingrada i Okićgrada, primjeri turopoljskog drevnog graditeljstva (npr. crkva sv. Barbare u Velikoj Mlaki), dvorac i barokna crkva u Jastrebarskom, tzv. staza šest dvoraca na zaprešićkom području, među kojima su najpoznatiji Novi dvori bana Josipa Jelačića, barokizirana gotička crkva Sv. Martina u Dugom Selu iz 16. stoljeća, a datira još od 1209. godine, dvorac Draškovića u Božjakovini, mauzolej obitelji De Piennes u Vrbovcu, Kula Petra Zrinskog u Vrbovcu i dvorac "Patačić" itd.

Također pogledajte uredi

Izvor uredi

  1. Župan Mr. sc. Stjepan Kožić župan Zagrebačke županije, zagrebacka-zupanija.hr, pristupljeno 18. kolovoza 2020.

Vanjske poveznice uredi

  Portal Hrvatske – Pristup člancima s tematikom o Hrvatskoj.