Zagrebačka županija

Zagrebačka županija
Zastava	Grb
Karta
Opći podaci
Država	Hrvatska
Sjedište županije	Grad Zagreb
Površina	3060 km2
Broj stanovnika (2021.)	301 206 stanovnika
Gustoća stanovništva	98,43 stan./km2
Broj gradova	9
Broj općina	25
Broj naselja	694
ISO 3166-2:HR	HR-01
Pozivni broj	+385 (0)1
Župan	Stjepan Kožić (SKNL)
Službene stranice	https://www.zagrebacka-zupanija.hr
Portal Hrvatske

Zagrebačka županija se nalazi u sjeverozapadnoj Hrvatskoj.

ZemljopisUredi

Županija se nalazi u sjeverozapadnoj Hrvatskoj. Obrubljuje Grad Zagreb sa zapadne, južne i istočne strane pa se često naziva "zagrebačkim prstenom". Zemljopisno je dosta raznolika cjelina uz Marijagoričko pobrđe i Žumberak na zapadu, nisko Turopolje i Pokuplje na jugu, nizinski krajevi na istoku. Površina županije iznosi 3078 km².

Reljef i tlaUredi

Na zapadu prevladavaju brežuljkasti i gorski krajevi, a na jugu i istoku nizine. Najviši su dijelovi Žumberačka gora i Samoborsko gorje na jugozapadu i rubni dijelovi Medvednice na sjeveru. Na jugu niske Vukomeričke gorice razdvajaju nisko Turopolje od donjeg Pokuplja. Najveće ravnice pružaju se na istoku, u porječju rijeke Lonje.

Tla su srednje kakvoće. Uz rijeke i u vlažnijim nizinama prevladavaju aluvijalna i močvarna glejna tla, na ocjeditim ravničarskim dijelovima pseudoglejna tla, a u brdskim predjelima smeđa kisela i lesivirana tla.

VodeUredi

Sava je najveća rijeka, a njezinom porječju pripadaju sve ostale rijeke u županiji Kupa, Lonja, Krapina, Sutla, Odra i dr. U jastrebarskom kraju i Pokuplju ima nekoliko ribnjaka. Crna mlaka dijelom je pretvorena u ribnjak, a dijelom je očuvana kao močvara i ptičji rezervat. U županiji ima nekoliko jezera koja su nastala vađenjem šljunka pokraj Velike Gorice i Zaprešića.

KlimaUredi

Umjerena kontinentalna klima s toplim ljetima i umjereno hladnim zimama, povremeno sa snježnim padalinama. Najviše padalina ima u kasno proljeće, rano ljeto i jesen, a najmanje u zimi i u rano proljeće. Nema izrazito sušnih niti vlažnih razdoblja, a godišnja količina padalina smanjuje se od zapada prema istoku.

ŠumeUredi

Najviše očuvanih šuma ima u gorskim krajevima i niskim i slabo naseljenim naplavinim dijelovima Pokuplja. U vlažnim nizinama, prevladava hrast lužnjak, na ocjeditim dijelovima i prigorjima hrast kitnjak, a u brdskim krajevima bukva, mjestimično s jelom.

StanovništvoUredi

Dobno-spolna piramida Zagrebačke županije prema popisu stanovništva iz 2011. g.

Županija ima u 2021 godini 301.206 stanovnika, što je 7,75% ukupnog stanovništva Hrvatske, a najbrže se razvijaju naselja u blizina Zagreba. Osim Zagreba najveći grad u županiji je Velika Gorica, a najmanji Ivanić-Grad. Prosječna gustoća naseljenosti je nešto veća od državnog prosjeka, najslabije su naseljeni viši gorski krajevi i naplavne nizine.

Zagrebačka županija: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.

broj stanovnika	134754	146592	155324	178938	194643	211150	208141	224095	227538	233411	233875	232836	259429	282989	309696	317606	299985
	1857.	1869.	1880.	1890.	1900.	1910.	1921.	1931.	1948.	1953.	1961.	1971.	1981.	1991.	2001.	2011.	2021.

Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske

Najveća su naselja i broj stanovnika 2021.:

Velika Gorica - 61.198
Samobor - 37.481
Zaprešić - 24.186
Sveta Nedelja - 18.307
Dugo Selo - 17.861
Jastrebarsko - 14.657
Sveti Ivan Zelina - 14.703
Vrbovec - 13.052
Ivanić-Grad - 13.028

Etnički sastav (2001.): Hrvati 96.2%, Srbi 0.9%, Bošnjaci 0.3% i drugi.

U devet gradskih naselja živi 96.928 stanovnika ili 31.3% stanovništva županije.

Administrativna podjelaUredi

Županija je podijeljena na 9 gradova i 25 općina

Dugo Selo

Ivanić-Grad

Jastrebarsko

Samobor

Sveta Nedelja

Sveti Ivan Zelina

Velika Gorica

Vrbovec

Zaprešić

Bedenica

Bistra

Brckovljani

Brdovec

Dubrava

Dubravica

Farkaševac

Gradec

Jakovlje

Klinča Sela

Kloštar Ivanić

Krašić

Kravarsko

Križ

Luka

Marija Gorica

Orle

Pisarovina

Pokupsko

Preseka

Pušća

Rakovec

Rugvica

Stupnik

Žumberak

Razmještaj gradskih ( ) i općinskih središta ( ) na zemljovidu Zagrebačke županije

Gradovi

Općine

UstrojstvoUredi

Na čelu Županije je župan Stjepan Kožić (HSS). Predstavnička vlast je županijska skupština, a predsjednik je Damir Mikuljan (HDZ).

PovijestUredi

Zagrebačka županija odnosno Comitatus Zagrabiensis je po prvi puta ustrojen u 18. stoljeću. Službeno od 17. srpnja 1759. kad joj je carica i kraljica Marija Terezija podarila grb i pečatnjak. Taj se datum danas slavi kao Dan Zagrebačke županije. U današnjim granicama Zagrebačka županija postoji od 1. siječnja 1997.

GospodarstvoUredi

Industrija i trgovina daju 2/3 prihoda, slijede poljoprivreda i promet. Poljoprivreda je najrazvijenija u vrbovečkom kraju, a vinogradarstvo u zelinskom i jastrebarskom kraju. Pokraj Ivanić-Grada ima ležišta nafte i zemnoga plina. U mnogim naseljima diljem županije nalaze se brojna manja industrijska poduzeća.

PrometUredi

Kroz Zagrebačku županiju prolazi nekoliko državnih autocesta koje svoje polazište/dolazište imaju u Zagrebu: Autocesta A1 (prema Splitu), Autocesta A2 (prema Krapini), Autocesta A3 (prema Vinkovcima) i Autocesta A4 (prema Varaždinu).

Nekoliko želježničkih pravaca također prolazi kroz županiju i to oni iz Zagreba prema Karlovcu i Rijeci, prema Slavonskom Brodu i Tovarniku, zatim prema Sisku, prema Koprivnici i prema Varaždinu.

Na teritoriju Zagrebačke županije nalazi se najveća i najznačajnija zračna luka u Hrvatskoj, Zračna luka „Franjo Tuđman”.

ZnamenitostiUredi

Prirodne znamenitostiUredi

Parkovi prirode Medvednica (rubni dijelovi i skijaške staze) i Žumberak – Samoborsko gorje (središnji i sjeveroistočni dio), specijalni rezervati Crna mlaka i Japetić, posebni botanički rezervat Cret Dubravica (stanište rosike - biljke mesožderke), orintološki rezervat Sava (Zaprešić-Samobor).

Kulturno-povijesne znamenitostiUredi

Gradska jezgra Samobora, ostaci Zelingrada i Okićgrada, primjeri turopoljskog drevnog graditeljstva (npr. crkva sv. Barbare u Velikoj Mlaki), dvorac i barokna crkva u Jastrebarskom, tzv. staza šest dvoraca na zaprešićkom području, među kojima su najpoznatiji Novi dvori bana Josipa Jelačića, barokizirana gotička crkva Sv. Martina u Dugom Selu iz 16. stoljeća, a datira još od 1209. godine, dvorac Draškovića u Božjakovini, mauzolej obitelji De Piennes u Vrbovcu, Kula Petra Zrinskog u Vrbovcu i dvorac "Patačić"....

vidi: Hrvatska

Također pogledajteUredi

Zagrebačka nadbiskupija

IzvorUredi

↑ Popis stanovništva 2021., www.dzs.hr
↑ [https://www.zagrebacka-zupanija.hr/ustrojstvo/zupan/zupan/ Župan Mr. sc. Stjepan Kožić župan Zagrebačke županije], zagrebacka-zupanija.hr, pristupljeno 18. kolovoza 2020.

Vanjske povezniceUredi

Portal Hrvatske – Pristup člancima s tematikom o Hrvatskoj.

[1] Popis stanovništva 2021., www.dzs.hr

[2] [https://www.zagrebacka-zupanija.hr/ustrojstvo/zupan/zupan/ Župan Mr. sc. Stjepan Kožić župan Zagrebačke županije], zagrebacka-zupanija.hr, pristupljeno 18. kolovoza 2020.

[1]

[2]