Razlika između inačica stranice »Japodi«

Dodano 12 bajtova ,  prije 11 godina
m (Bot: standardizacija)
== Kultura i gospodarstvo ==
 
Kako je japodski zavičaj kao i danas bio bogat prostranim gorskim [[šuma]]ma, njihove su seoske kuće bile uglavnom [[drvo|drvene]] pa je od njih ostalo malo arheonalaza. [[Kamen]]e građevine su podizali samo u gradovima koji su se većinom nalazili na brdskim glavicama i imali su do 3000 stanovnika. Glavni i najveći gradovi Japoda su bili u Lici: prijestolnica ''Metulum'' kod [[Josipdol|Josipdola]], ''Monetium'' (gradina Humac kod [[Brinje|Brinja]]), ''Avendo'' (Latica kod Kompolja), ''Arupium'' (Vital kod ličkog Prozora) i drugi manji, a dosad je između Kupe i Une nađeno osamdesetak njihovih gradina.
 
U njihovu šarolikom društvenom ustroju su bili najvažniji rudari, [[kovač]]i, seljaci, pastiri, ratnici i druga zanimanja. Po [[politika|političkom]] ustroju su Japodi vjerojatno tvorili labavi plemenski savez bez glavnog čelnika. Rimljani navode da su u njihovoj prijestolnici razorili i spalili gradsku vijećnicu u kojoj su poginule japodske žene i djeca. To pokazuje da su japodski gradovi vjerojatno imali organiziranu samoupravu.
 
Japodski seljaci su uzgajali raznoliku [[stoka|stoku]], [[žitarice]] i [[mahunarke]]. Njihova [[umjetnost]] ima razmjerno malo osobitosti i uglavnom je mješavina raznih ilirskih, panonskih, rimskih i grčkih utjecaja. Njihovi su ukrasi iz [[metal]]a i od [[jantar]]a kao ogrlice, te spiralni i trokutasti privjesci. Prije dolaska Rimljana su Japodi uglavnom bili nepismeni i tek nakon rimskih osvajanja se kod njih nalaze vlastiti nadgrobni natpisi na [[latinica|latinici]]. Zato je njihov jezik ostao većinom nepoznat i jedini zapisi o tom su njihova nadgrobna imena (''tafonimi'') i od Rimljana popisan mjestopis japodskih naselja i rijeka (''toponimi''). Iz tih oskudnih pokazatelja se čini, da je izvorni japodski jezik (slično kao i kultura) bio približno na prijelazu između Panonaca i južnijih pravih Ilira.
 
== Vjera i grobovi ==
Anonimni suradnik