Inačica od 2. ožujka 2009. u 18:33 uredi Kubura (razgovor \| doprinosi) 155.232 edits Polustupanj. ← Starija izmjena		Inačica od 10. travnja 2009. u 03:00 uredi ukloni ovu izmjenu Xqbot (razgovor \| doprinosi) 66.981 edit m robot Dodaje: fa:فاصله (موسیقی); cosmetic changes Novija izmjena →
Redak 12: ''Veličina'' određuje koliki je razmak između tonova. Po veličini ih zovemo (od talijanskog): * [[prima]] (označava se s 1) - prvi i najmanji interval, zapravo je istozvučni – unisono (ponovljeni ton) * [[sekunda (interval)\|sekunda]] (2) je razmak od dva tona, * [[terca]] (3) razmak od tri tona, * [[kvarta]] (4) razmak od četiri, * [[kvinta]] (5) razmak od pet, * [[seksta]] (6) razmak od šest, * [[septima]] (7) razmak od sedam i * [[oktava]] (8) razmak od osam tonova. Ovi intervali se nazivaju ''jednostavni intervali''. Intervali koji imaju razmak veći od oktave se nazivaju ''složeni intervali''. Razlog tomu je što su oni zapravo oktava plus još jedan jednostavni interval. Oktava + sekunda je razmak od devet tonova i naziva se [[nona]] (9). [[Decima]] (10) je razmak od deset tonova (oktava + terca). Sljedeći po redu je [[undecima]] (11), pa [[duodecima]] (12), [[tercdecima]] (13), [[kvartdecima]] (14) i [[kvintdecima]] (15). Redak 39: [[Konsonanca i disonanca]] su relativni pojmovi u današnjoj glazbi. Generalno, disonantni intervali su oni koji izazivaju napetost (nelagodu) kod slušača i traže «rješenje». Nasuprot njima konsonantni ne traže rješenje. Kako su se mijenjala stilska razdoblja, tako se i mijenjao odnos spram intervala. Dok je neki interval u nekom razdoblju smatran za disonancu, u sljedećem bi se već smatrao konsonancom. Danas se uzimaju pravila [[harmonija\|klasične harmonije]] da bi se odredilo koji su intervali konsonantni, a koji disonantni. * '''Konsonantni''' : svi čisti intervali, velika i mala terca i seksta * '''Disonantni''' : svi smanjeni, povećani intervali, velika i mala sekunda i septima Redak 47: Intervali se mogu obrtati. Obrati nastaju tako što se donji ton prebaci za [[oktava\|oktavu]] više ili gornji ton za oktavu niže. Postoje dva osnovna pravila za obrtanje intervala: 1)<br /> Zbroj osnovnog i intervala u obratu je uvijek ''devet''. (npr. pravimo obrat sekste (6) i do devet nam nedostaje 3. Znači da je njegov obrat terca.) Ovo se pravilo rjeđe koristi u glazbenim školama, češće se traži da se napamet nauči pravilo prima postaje oktava; sekunda postaje septima; terca seksta; kvarta kvinta; kvinta kvarta; seksta terca; septima sekunda; oktava prima. Redak 58: [[Enharmonija]] intervala podrazumijeva istozvučnost dva intervala koji se različito bilježe. Broj njihovih polustupanja je identičan, ali se oni nazivaju drugačije i drugačije se [[note\|notiraju]], što znači da potpuno isto zvuče, ali se drukčije zovu. Na konkretnom primjeru se to jasnije vidi: ako imamo inerval ''pov 2'' c-dis, on ima svog enharmonijskog para ''m 3'' c-es (jer je dis jednako es - [[enharmonijska zamjena]]). Time zaključujemo da je i povećana sekunda jednaka maloj terci. [[Kategorija:Solfeggio]]▼ [[bg:Музикален интервал]] Line 68 ⟶ 70: [[es:Intervalo (música)]] [[et:Intervall (muusika)]] [[fa:فاصله (موسیقی)]] [[fi:Intervalli]] [[fr:Intervalle (musique)]] Line 93 ⟶ 96: [[uk:Музичний інтервал]] [[zh:音程]] ▲[[Kategorija:Solfeggio]]

Interval (glazbena teorija): razlika između inačica