Čibča: razlika između inačica

[[Slika:El_dorado.jpg|frame|Balsa prevozi poglavicu čije je tijelo posipano zlatnim prahom. Prema legendi 'zlatni poglavica' okupao bi se u jezeru Guatavita pa bi sav zlatni prah ostao u jezeru. Odavde priča o legendarnom El Doradu.]] '''Chibcha''' (Muisca, Muysca; izgovor čibča).-Indijanski narod porodice [[Chibchan]] nastanjen do svoga nestanka u 18. stoljeću u Cordillerama Kolumbije. Chibche su bili najrazvijeniji narod Kolumbije sas razvijenom poljoprivredom, tkalaštvom i lončarstvom . Znali su topiti i lijevati zlato i bakar, te proizvoditi lijepe ornamente. Nastambe su im bile od balvana obljepljene blatom, krovovi su bili prekriveni slamom. Društvo je bilo podijeljeno na klase, sastojalo se od plemića i običnog puka koji se bavio zemljoradnjom. Puk je bio organiziran patrilinearno. Svećenstvo je bilo nasljedno. Religiozne ceremonije Chibcha uključivale su i prinošenje ljudskih žrtava. Chibcha država koju je [[Gonzalo Jiménez de Quesada]], španjolski konkvistador, osvojio između [[1536]]. i [[1541]]. udarila je temelje suvremenoj [[Kolumbija|Kolumbiji]]. Ta država počivala je na jedinstvu saveza plemena, bilo ih je 25 u 5 nezavisnih federacija:

*5) Konfederacija Indijanaca Guanes, činili su podgrupu Muisca sas rijeka Suarez i Chicamocha, te području Leride (Lérida) i Santandera.

Kukuruz je bio glavna kultura Chibcha, zatim nekoliko vrsta [[krumpir|krumpira]] (bijele, žute i purpurne boje), [[manioka]], '[[arracacha]]' , više vrsta grahai drugo. Koka se također uzgajala a koristila se u njihovim vjerskim obredima. Lišće koke, miješano sas krečom, neprekidno se žvakala kao i kod drugih andskih skupina; koristili su i daturu. Sol su također znali proizvoditi. Slanu vodu koju su nalazili po izvorima ili jezercima stavljali su u glinene lonce i držali iznad vatre dok ne evaporira. Lonac je kasnije trebalo razbiti da bi se došlo do soli. Ovaj opis dao je Castellanos (1886) a za njega je čuo i Piedrahita ([[1942]]). Lov, (zec, medvjed, puma, jaguar i neke vrste svinja) opskrbljkivbali su ih svježim mesom. Ribe i neke vrste ptica također su se koristile u prehrani.

Zlato, srebro i bakar imalo je najveću vrijednost i religiozno značenje. Izrađivale su se figure idola i životinja. Rudnici su bili pod kontrolom grada [[Tunja]] (izgovor tunha), najpoznatiji su rudnici Somondoco. Rudarski su se poslovi obavljali naravno u sezoni kiša, kada je bilo obilja vode radi ispiranja. –Lončarstvo (grnčarija) nije imala mnogo dekoracije, bili su to predmeti koji su se koristili u kućanskim poslovima a ne u dekorativne svrhe, prvenstveno za kuhanje hrane i slane vode, radi soli. –Trgovina je također značajkna, tržnice su osobito bile raspoređene oko gradova na granici Chibcha teritorija, kako bi se mogla odvijati trgovina sas plemenima izvana. Glavna trgovačka roba bile su [[koka]] i [[sol]] koja je bila najfinija u ovim krajevima.

Chibche su bili mnogobošci a [[Bochica]], sunčevo božanstvo, imao je najvažniju ulogu i bio je civilizator ovoga naroda. Ostala božanstva bila su: [[Chibchacum]], bio je zadužen da nosi Zemlju na ramenima, prilikom premještanja Zemlje sas ramena na rame, dolazilo bi do potresa. Chibchacum je bio i zaštitnik farmera i trgovaca; [[Chía]], božica Mjeseca; [[Chimingagua]], prema nekima vrhovno bog; [[Bachue]], majka božica.