Mala Azija: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m Razdvojba_za_Trakija |
mNema sažetka uređivanja |
||
Redak 13:
Broj stanovnika se od [[1930]]. sa 12 milijuna povećalo na današnjih 55-58 milijuna, što znači udvostručenje svakih 30 godina. Današnje stanovništvo se sastoji od [[Turci|Turaka]], [[Kurdi|Kurda]] i pripadnika drugih [[Turski narodi|turskih naroda]]. Pored navedenih, postoje još i brojne druge manjine, kao [[Caca]], [[Arapi]], [[Armenci]], [[Asirci]], [[Bugari]], [[Gruzijci]], [[Grci]] (koji su do "razmjene stanovništva" 1922/23 imali učešće veće od 10 posto) i [[Čerkezi]].
U odnosu na religioznu pripadnost dominira [[Islam]] (98%, od toga 70-80% sunita i 20-30% alevita). [[Kršćani]] čine samo 0,2%, a još oko 1910 ih je bilo oko 20% (prije svega Grci na zapadu i sjeveru [[
==Dva glavna grada i dva tjesnaca==
Redak 48:
===Rimsko carstvo, kršćanstvo i Bizant===
Nakon [[60. p. n. e.]] obalna područja dospijevaju pod [[Rimsko carstvo]] ([[Pompej]]). Ozbiljan protivnik im je bio [[Mitridat VI.]], vladar Ponta (121. p. n. e.-63. n.e.). Kasnije je anektirana i unutrašnjost, a oko 65. godine su provincije na nov način organizirane ([[Pont (rimska provincija)|Pont]] na sjeveru, Cilicija ([[Kilikija]] na jugu i Sirija na istoku). Kraljevi Galacije, Kapadokije i Paflagonije su kao [[vazal]]i Rima i kao obrana prema susjedima zadržali svoja prijestolja.
S [[August]]ovim "Rimskim mirom" počelo je oko početka nove ere razdoblje procvata ovih krajeva i trajalo sve do [[2. stoljeće|2. stoljeća]] (carevi [[Trajan]] i [[Hadrijan]]). Oko [[50]]. godine [[kršćanstvo]] se počinje širiti, u početku u gradu [[Perge]] a kasnije do glavnog grada [[Efez]]a i do [[Grčka|Grčke]] (vidi [[Pavlova pisma]]). Nastala su prva biskupska sjedišta - među ostalim [[Mira]] u kojoj je oko 350-te djelovao [[Sv. Nikola]], a i prvi [[koncil]]i su se održavali u Maloj Aziji.
| |||