Grčki rat za neovisnost: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
sredio |
m razdvojbe_za_Atika_(pokrajina) |
||
Redak 62:
Ustanici su u tijeku [[1928.]] htjeli zauzeti što više ozemlja središnje Grčke, prije potpisivanja primirja.
Posljednja veća bitka ovog rata bila je kod mjesta Petra, u sjevernojoj [[Atika (pokrajina)|Atici]]. Grčki ustanici koje je vodio [[Demetrius Ypsilantis]], ali ovaj put uvježbani i dobro opremljeni napali su trupe Aslan bega i porazile ih. Poražene turske strane morale su u zamjenu
za siguran prolaz iz Centralne Grčke, napustiti sve zemlje od mjesta Livadeia do rijeke Spercheios.
Redak 97:
Odmah po izbijanju ustanka, otpočeli su i krvavi osvetnički masakri nad nedužnim civilima koje su činile obje strane.
Grčki revolucionari masakrirali su [[Turci|Turke]], [[Islam|Muslimane]] i [[Židovi|Židove]], mahom žitelje Peloponeza i [[Atika (pokrajina)|Atike]] gdje su grčke snage bile jače i gdje su žrtve poistovjećivali sa otomanskom vlašću. S druge pak strane Turci su masakrirali Grke po [[Anatolija|Anatoliji]], [[Kreta|Kreti]], [[Carigrad|Konstatinopolisu]] i po [[Egejsko more|Egejskim]] otocima, zapravo tamo gdje su bili jači.
Najpoznatiji od tih masakara su sa Turske strane; [[Masakr na Hiosu]], [[Razaranje Psare]], a sa Grčke strane su to; [[Masakr kod zauzeća Tripolija]], i [[Navarinski masakr]]. Kao žrtva neobuzdanih ratnih strasti pao je ekumenski patrijarh [[Carigrad|Konstantinopolisa]] ''Grigorij V'' obješen je u revoltu turskih stanovnika.
| |||