Inačica od 18. rujna 2006. u 19:23 uredi Zeljko (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici, IP blok iznimke, Ophoditelji 295.266 edits Nema sažetka uređivanja ← Starija izmjena		Inačica od 1. lipnja 2009. u 22:00 uredi ukloni ovu izmjenu Zeljko (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici, IP blok iznimke, Ophoditelji 295.266 edits Nema sažetka uređivanja Novija izmjena →
Redak 1: '''Taensa''', pleme ili konferderacija Indijanaca po jeziku i kulturi srodni [[Natchez]]ima, u povijesno doba nastanjeni na desnoj obali [[Mississippi]]ja, unutar granica župe (parish) Taensas u [[Louisiana\|Louisiani]], porodica [[Natchesan]]. '''Taensa'''. – Pleme Indijanaca po jeziku i kulturi srodi [[Natchez]]ima, u povijesno doba nastanjeni na desnoj obali [[Mississippi]]ja, unutar granica župe (parish) Taensas u [[Louisiana\|Loisiani]], porodica [[Natchesan]]. U rana vremena bilo ih je oko 1,200 naseljenih u nekoliko sela. Bili su sjedilački ratarski narod i vješti kanuisti. Kuće Taensa bile su velike, drvene, oblijepljene glinom i pokrivene rogožinom od trske. Stari običaji Taensa bijahu slični onima kod Natcheza, krvavi i surovi. Glavna božanstva bijahu [[sunce]] i zmija. Njihova svetišta oblika kupole nadvisivale su figure orlova okrenute suncu. Vanjski zidovi svetišta kao i krov učinjeni su od rogožine, obojeni crveno, i opasani palisadama od kolaca, na kojima su bile nabijene lubanje žrtvovanih ljudi. Unutar svetišta nalazio se oltar sa konopcem od uvojaka skalpova i, svetom vatrom koju su danonoćno čuvala dva svećenika. Vatra se nije smjela ugasiti. Kada bi umro poglavica njegover žene i pratnja bili bi pobijeni, kako bi ga mogli pratiti na putu za drugi svijet. ▼ Taense je prvi možda posjetio De Soto [[1540.]] Međutim, zna se sigurno da se 1682. u njihovom selu zaustavio La Salle u društvu sa ocem Zenobius Membré-om i Tonti-jem. Tonti ih [[1690.]] ponovno posjećuje. Godine [[1698.]] Indijance sa donjeg Mississippija pogađaju strahovite boginje, i mnogi se pomrli. Taensa je preostalo 800. Godine [[1700.]] među njih dolazi Iberville, guverner kolonije Louisiana. Godine [[1706.]] neprijateljski [[Chickasaw]] i [[Yazoo]] Indijanci natjerali su Taense da napuste svoja sela i donji Mississippi. Taense odlaze u područje rijeke Tensas, blizu [[Mobile]] u [[Alabama\|Alabami]], pod zaštitu prijatelja Francuza. U to su vrijeme još ostali pogani. Cesijom Mobilea Englezima 1763. oni i još nekoliko manjih plemena, ponovno se moraju vratiti u Louisianu, kod Red Rivera. Tu su se održali sve do 1805. kada ih je izbrojeno 25 muškaraca, možda 100 duša. Otuda su par godina kasnije otišli na jug do Bayou Boeuf, pa na [[Grand Lake]], nakon čega im se gubi trag u povijesti.▼ U rana vremena bilo ih je oko 1,200 naseljenih u nekoliko sela. Prema Ibervilleu konfederaciju je činilo 7 gradova ili plemena, to su: Taensas, [[Chaoucoula]], [[Conchayon]], [[Couthaougoula]], [[Nyhougoulas]], [[Ohytoucoulas]] i Talaspa <ref>[http://www.accessgenealogy.com/native/tribes/natchez/taemsaindianhistory.htm Taensa Indian Tribe History]</ref>. == Jezik ==▼ ▲'''Taensa'''. – Pleme Indijanaca po jeziku i kulturi srodi [[Natchez]]ima, u povijesno doba nastanjeni na desnoj obali [[Mississippi]]ja, unutar granica župe (parish) Taensas u [[Louisiana\|Loisiani]], porodica [[Natchesan]]. U rana vremena bilo ih je oko 1,200 naseljenih u nekoliko sela. Bili su sjedilački ratarski narod i vješti kanuisti. Kuće Taensa bile su velike, drvene, oblijepljene glinom i pokrivene rogožinom od trske. Stari običaji Taensa bijahu slični onima kod Natcheza, krvavi i surovi. Glavna božanstva bijahu [[sunce]] i zmija. Njihova svetišta oblika kupole nadvisivale su figure orlova okrenute suncu. Vanjski zidovi svetišta kao i krov učinjeni su od rogožine, obojeni crveno, i opasani palisadama od kolaca, na kojima su bile nabijene lubanje žrtvovanih ljudi. Unutar svetišta nalazio se oltar sa konopcem od uvojaka ~~skalpova~~[[skalp]]ova i, svetom vatrom koju su danonoćno čuvala dva svećenika. [[Vatra]] se nije smjela ugasiti. Kada bi umro poglavica ~~njegover~~njegove žene i pratnja bili bi pobijeni, kako bi ga mogli pratiti na putu za drugi svijet. Taense je prvi možda posjetio De Soto [[1540.]] Međutim, zna se sigurno da se 1682. u njihovom selu zaustavio La Salle u društvu sa ocem Zenobius Membré-om i Tonti-jem. Tonti ih [[1690.]] ponovno posjećuje. Godine [[1698.]] Indijance sa donjeg Mississippija pogađaju strahovite boginje, i mnogi se pomrli. Taensa je preostalo 800. Godine [[1700.]] među njih dolazi Iberville, guverner kolonije Louisiana. ▲Taense je prvi možda posjetio De Soto [[1540.]] Međutim, zna se sigurno da se 1682. u njihovom selu zaustavio La Salle u društvu sa ocem Zenobius Membré-om i Tonti-jem. Tonti ih [[1690.]] ponovno posjećuje. Godine [[1698.]] Indijance sa donjeg Mississippija pogađaju strahovite boginje, i mnogi se pomrli. Taensa je preostalo 800. Godine [[1700.]] među njih dolazi Iberville, guverner kolonije Louisiana. Godine [[1706.]] neprijateljski [[Chickasaw]] i [[Yazoo]] Indijanci natjerali su Taense da napuste svoja sela i donji Mississippi. Taense odlaze u područje rijeke Tensas, blizu [[Mobile]] u [[Alabama\|Alabami]], pod zaštitu prijatelja Francuza. U to su vrijeme još ostali pogani. Cesijom Mobilea Englezima 1763. oni i još nekoliko manjih plemena, ponovno se moraju vratiti u Louisianu, kod Red Rivera. Tu su se održali sve do 1805. kada ih je izbrojeno 25 muškaraca, možda 100 duša. Otuda su par godina kasnije otišli na jug do Bayou Boeuf, pa na [[Grand Lake]], nakon čega im se gubi trag u povijesti. ▲== Jezik == Natchez, [[Avojel]] i Taensa Indijanci jezično tvore porodicu [[Natchesan]], po nekima ona se česti smatra skupinom, odnosno za dio porodice [[Muskhogean]], u koju su svojevremeno trpana i [[Arawakan]] plemena iz grupe [[Taino]]. == Reference == {{reflist}} [[Kategorija:Natchesan]]

Taensa: razlika između inačica