Inačica od 6. lipnja 2009. u 23:55 uredi SpeedyBot (razgovor \| doprinosi) Otvaratelji računa, Botovi, IP blok iznimke 179.743 edits m pravopis ← Starija izmjena		Inačica od 19. lipnja 2009. u 20:02 uredi ukloni ovu izmjenu CrniBot (razgovor \| doprinosi) 25.415 edits m Bot: ispravak poveznica pne u prkr Novija izmjena →
Redak 5: Pula je jedan od brojnih klasičnih gradova [[Sredozemlje\|Sredozemlja]] čiji su počeci obavijeni tajnovitim mitskim predodžbama [[Antička Grčka\|grčkog doba]]. Ostaci prapovijesnog gradinskog naselja smještenog na području središnjeg gradskog brežuljka iznad dubokog pulskog zaljeva, uočavaju se na mnogim mjestima i danas u obliku polukružnog obrambenog bedema, sazidanog od velikih lomljenih poligonalnih kamenih blokova. O žiteljima tog prvog znanog [[Iliri\|ilirskog]] naselja na području grada, svjedoči i nalaz prostrane žarne [[nekropola\|nekropole]] s istočne strane gradinskog obruča. Vremenski raspon ukapanja ilirskih stanovnika datira od [[11. stoljeće ppr. ~~n. e~~Kr.\|11]]. do [[5. stoljeće ~~p. n~~pr. eKr.\|5. st. pr. n. e.]] i govori o višestoljetnom kontinuitetu života pulskog gradinskog naselja. Keramičke [[žara\|žare]] ukrašene geometrijskom dekoracijom i bijelom inkrustacijom domaće su proizvodnje i ukazuju na autohtone histarske običaje. Naselje je bilo skromnih društveno-gospodarskih mogućnosti, a ne postoje dokazi o trgovačkim i kulturnim utjecajima [[grčke kolonije\|grčkih kolonija]] sa susjednog [[italski poluotok\|italskog poluotoka]]. Međutim, pisane vijesti [[Aleksandrija\|aleksandrijskih]] [[helenizam\|helenističkih]] pjesnika [[Kalimah]]a, [[Likofron]]a i [[Apolonije Rodjanin\|Apolonija Rodjanina]] iz [[4. stoljeće ppr. ~~n. e~~Kr.\|4]]. i [[3. stoljeće ~~p. n~~pr. eKr.\|3. st. p. n. e.]] govore o postojanju u pulskom zaljevu "grada izgnanika" - ''Polai'', a temelje se na mitološkoj priči o [[Jazon\|Jasonu]] i [[Medeja\|Medeji]], starijeg podrijetla. :''Na ilirskoj rijeci smiriše vesla Redak 36: Antička je Pula bila opskrbljena svim bitnim tekovinama rimske civilizacije, imala je vodovodni i kanalizacijski sustav, forum, koji je upravno, trgovačko i vjersko središte, kapitolij s hramovima (na forumu), dva kazališta, veliko gradsko groblje (koje spominje i Dante u "Božanskoj komediji"), kuće bogato opremljene mozaicima i mramorom. Grad je bio opasan zidinama s desetak vrata. One su uglavnom srušene početkom [[19. stoljeće\|19. st.]], a sačuvani su neki ulazi. Slavoluk Sergijevaca nalazi se na kraju ulice (Via Sergia) kojom se s Foruma kreće prema istoku. Bio je prislonjen na gradska vrata (Porta Aurea), pa je bogati klesarski ukras dobio samo njegov zapadni, vidljivi dio. Podigla ga je, o svom trošku, Salvia Postuma Sergi u počast trojici svojih rođaka koji su potkraj [[1. stoljeće ppr. ~~n. e~~Kr.\|1. st. prije Krista]] obavljali visoke činovničke dužnosti u Puli. Prema natpisu na slavoluku, sagrađen je između [[29. p. n. e.\|29]]. i [[27. p. n. e.\|27. god. prije Krista]]. Taj impresivni spomenik antičke kulture stoljećima je motiv mnogim vrhunskim, osobito talijanskim umjetnicima, kao na primjer, [[Michelangelo\|Michelangelu]]. Prema sjeveru nalaze se još dvoja sačuvana antička gradska vrata: Herkulova i [[Dvojna vrata]]. Izvan gradskih zidina nalazile su se nekropole, s kojih se mnogi ulomci čuvaju u Arheološkom muzeju, a nedaleko od Dvojnih vrata pronađeni su tragovi grobne građevine, osmerokutnog mauzoleja sagrađenog u I-II. st. poslije Krista.

Povijest Pule: razlika između inačica