'''Famagusta''' ([[grčki jezik|grčki]]: Αμμόχωστος; [[turski jezik|turski]]: Gazimağusa ili Mağusa) je grad na istoku [[Cipar|Cipra]], administrativno sjedište okruga Famagusta na istoimenom zaljevu.
Ima najdublju luku na Cipru te je značajno lučko središte za izvoz agruma i drugih poljoprivrednih proizvoda i stoke. Od drugih gospodarskih grana ističe se prerada pamuka, destilacija rakije i ribarenje. Grad je u [[3. stoljeće ppr.n.e Kr.|3. st. p. K.]] osnovao [[Ptolomej II.]] Tada se je zvao [[Arsinoë]]. U blizini grada su i ruševine antičkog grada Salamisa, koji je uništen 647. godine. Famagusta je 1291. postala utočište kršćanskim izbjeglicama koje su se tu naselile nakon pada Akre ( Acre u današnjem [[Izrael]]u) u ruke otomanskih Turaka. Grad se počeo jače razvijati u [[14. stoljeće|14. st.]], kad postaje sjedište [[križari|križara]]. Đenovljani su zaposjeli grad 1376. i držali ga pod kontrolom do 1464. kada postaje dio Ciparskog kraljevstva. 1489. Famagusta prelazi u ruke [[Mlečani|Mlečana]] pod čijom kontrolom postaje bogata, napredna luka s 30,000 stanovnika. Nakon duge opsade 1571. godine, pada pod [[Turci]]ma. U periodu od nekoliko desetljeća, grad gubi na svojoj važnosti i 1735. godine, potres ga pretvara u ruševine. 1878. grad dolazi pod britansku upravu, a luka koja je tada bila zagušena muljem je ponovno produbljena. Ostaci utvrde su značajna [[turizam|turistička]] destinacija kao i [[crkva]] sv. Nikole (danas [[džamija]]). U Famagusti se odvija radnja [[William Shakespeare|Shakespeareovog]] Othella. Do turske invazije sjevernog Cipra je Famagusta bila pretežno grčki grad. Nakon što su ga zauzeli [[Turci]], [[Grci]] su evakuirani te je to danas turski grad (ima mnogo praznih kuća te se grad naziva „grad duhova“).
Tokom 1960-ih godina je grad bio jedan od najznačajnijih svjetskih turističkih destinacija (turizam slabi nakon turske invazije). Danas je Famagusta dio tzv. [[Turska Republika Sjeverni Cipar|Turske Republike Sjeverni Cipar]] i broji 39,000 stanovnika.
