Oftalmološki pregled: razlika između inačica

U idealnim uvjetima, očni se pregled sastoji od vanjskog pregleda [[Ljudsko oko|oka]], upotpunjenim specifičnim testovima za oštrinu vida, pupilarnu funkciju, pokretljivost vanjskih očnih mišića, vidna polja, mjerenjem očnog tlaka i oftalmoskopijom kroz proširenu [[Zjenica|zjenicu]].

Minimalni pregled oka sastoji se od testova oštrine vida[[vid]]a, zjenične funkcije i mjerenja pokretljivosti vanjskih [[Mišići oka|očnih mišića]], a uključuje i direktnu oftalmoskopiju kroz neproširenu zjenicu.

Vanjski pregled očiju sastoji se od pregleda kapaka, okolnih tkiva i vjeđnog rasporka. Poželjna je i palpacija (ispipavanje) ruba [[Očna šupljina|orbite]], no to ovisi o simptomima. [[Spojnica (oko)|Spojnica]] oka i [[bjeloočnocabjeloočnica]] pregledavaju se tako da pacijent pogleda prema gore, liječnik izvrne donju, pa gornju vjeđu, osvjetljavajući ih ručnom svjetiljkom (ili biomikroskopom). Na sličan se način mogu pregledati [[šarenica]] i [[rožnica]].

Oštrina vida je sposobnost oka da razabire fine detalje i označava kvantitavno mjerenje sposobnosti oka da uoči sliku u fokusu na određenoj udaljenosti. Standardna definicija normalne oštrine vida (20/20 ili 6/6) jest sposobnost oka da jasno vidi i razluči dvije točke odvojene kutem od jedne lučne minute. Izrazi 20/20 i 6/6 dobiveni su od objekata standardizirane veličine koje „osoba normalnog vida“ vidi na određenoj udaljenosti. Na primjer, ako osoba na udaljenosti od 6 metara vidi predmet koji se i normalno može vidjeti na udaljenosti od 6 metara, onda je oštrina vida te osobe 6/6. Ako osoba na 6 metara vidi predmet koji normalna osoba vidi na 12 metara[[metar]]a, onda je oštrina vida te osobe 6/12. Primjerice, ako osoba ima problema s uočavanjem predmeta na većoj udaljenosti, i tek na 6 metara vidi ono što osoba normanlna vida vidi na 60 metara, onda je vid te osobe 6/60. Izraz 20/20 češće se upotrebljava u [[SAD]] i označava udaljenost u stopama[[stopa]]ma.

Pregled zjenične funkcije uključuje pregled veličine [[zjenica]] (jesu li jednake; razlika od 1 mm ili manja smatra se normalnom), oblika, reakcije na [[svjetlost]] te direktnu i konsenzualnu reakciju.

Test njišućom ručnom svjetiljkom koristi se ako se sumnja na neurološka oštećenja. Taj je test najkorisniji klinički test dostupan obiteljskom liječniku[[liječnik]]u za pregled eventalnih anomalija [[Vidni živac|vidnog živca]]. Njime se detektira defekt aferentnog luka zjenične reakcije, poznat kao Marcus Gunnova zjenica. Pri normalnoj reakciji, kada jednu zjenicu izložimo svjetlosti, obje se zjenice suze. Pri pomicanju svjetiljke s oka, obje se zjenice šire, no kada svjetlost dopre do drugog oka, obje se ponovo suze.

Ako je zjenica mala, nepravilnog oblika i slabe reakcije na svjetlost, no normalne reakcije na akomodaciju, riječ je o Argyll Robertsonovoj zjenici.

Bulbomotoriku uvijek treba testirati, pogotovo ako se [[pacijent]] žali na [[dvoslike]], ili ako [[liječnik]] sumnja na neku neurološku [[bolest]]. Liječnik prvo treba vizualno procijeniti da li postoji devijacija očiju kao posljedica [[strabizam|strabizma]], disfunkcije vanjskih mišića oka ili paralize [[Moždani živci|kranijalnih živaca]] koji inerviraju vanjske mišiće oka. [[Sakade]] se utvrđuju tako što pacijent brzo usmjerava pogled prema nekom cilju krajnje desno, lijevo, gore i dolje. Ovaj test sakadične disfunkcije, uslijed kojeg loša mogućnost očiju da «skaču» sas jednog mjesta na drugo, može utjecati na čitanje i druge sposobnosti.

Sporo praćenje, ili «potrage», procjenjuju se testom «slijedi moj prst» u kojem ispitivačev prst ide po «dvostrukoj H» liniji koja dodiruje osam polja pogleda. Tim se ispituju [[donji ravni mišić|donji]], [[gornji ravni mišić|gornji]], [[medijalni ravni mišić|medijelni]] i [[lateralni ravni mišić|lateralni]] pravi mišići oka, te također [[gornji kosi mišić|gornji]] i [[donji kosi mišić|donji kosi mišić]].

{{MainGlavni|Perimetrija}}

{{Glavni članak|Oftalmoskop}}

Oftalmoskopski pregled uključuje vizualni pregled unutrašnjih očnih struktura pod povećanjem, te također procjenu kvalitete crvenog odraza oka. [[Oftalmoskop]]ija omogućuje direktno gledanje [[mrežnica|mrežnice]] i drugih tkiva na očnoj pozadini. Ovo je najbolje učiniti nakon što se zjenice prošire [[Kapi za oči|očnim kapima]]. Kroz neproširenu [[zjenica|zjenicu]] se može dobiti ograničen pogled, najbolji rezultati se dobiju u zamračenoj prostoriji u kojoj pacijent gleda u suprotan kut sobe. Prikaz optičkog diska i krvnih žila mrežnice je glavni cilj tijekom oftalmoskopskog pregleda. Nepravilnosti u prikazivanju ovih unutrašnjih struktura mogu ukazivati na bolest oka.

Crveni odraz se može vidjeti na pacijentovoj zjenici tijekom direktne oftalmoskopije. Ovaj dio pregleda se radi sa udaljenosti od oko 50 cm i obično je simetričan između dva oka. Mutnina može ukazivati na [[Siva mrena|kataraktu]].

{{Glavni članak|Biomikroskop}}

Detaljan pregled prednjih očnih struktura i očnih adneksa često se radi procjepnom svjetiljkom montiranom na biomikroskop. Na oko se projicira mala zraka svjetlosti kojoj se može mijenjati visina, širina, upadni kut, orijentacija i [[boja]]. Često je tijekom pregleda zraka svjetlosti sužena kroz vertikalni procijep. Promatrač gleda osvijetljene očne strukture kroz optički sistem koji uvećava sliku oka.

Ovo omogućava pregled svih očnih medija od rožnice do staklovine, uz uvećanu sliku vjeđa i drugih vanjski struktura oka. Bojenje fluoresceinom prije pregleda može otkriti abrazije rožnice i infekciju [[herpes simplexsimpleks]] virusom[[virus]]om.

Kornealna pahimetrija je [[Ultrazvuk|ultrazvučno]] mjerenje debljine rožnice.