Sunčeva radijacija: razlika između inačica

'''Kratkovalna radijacija''' je radijacijska energija koja dolazi direktno sa Sunca. Za razliku od Sunčeve kratkovalne radijacije, [[Zemlja]] kao tijelo zrači '''dugovalnu ili terestričku radijaciju''' čiji su elektromagnetski valovi 15 do 20 puta veće valne duljine od kratkovalne radijacije.

[[Atmosfera]] je propusna za kratkovalnu, a nepropusna ili teško propusna za dugovalnu radijaciju.

'''Direktna radijacija''' je onaj dio Sunčeve radijacije koji se uspije netaknut probiti do površine Zemlje. No dio Sunčeve radijacije apsorbirati će vodena para, zatim ugljik (IV)-oksid, [[kisik]] i [[ozon]] koji upijaju točno određene dijelove [[Spektar|spektra]]. Takva 'prorijeđena' radijacija naziva se '''selektivnom radijacijom'''.

Postoji i '''difuzna radijacija''' ( ili difuzno zračenje). To je Sunčeva radijacija koja do nas ne dolazi direktno, nego joj se na putu kroz atmosferu promijeni smjer ili spektralni sastav. Zbog difuzne radijacije nije potpuno mračno kad su na nebu oblaci , ili u zoru i u sumrak. Svjetla ima iako ne vidimo Sunce, jer se zrake raspršuju ili reflektiraju (odbijaju) od sićušnih čestica koje nalazimo u atmosferi (kapljice vode, polutanata i slično). Difuzna radijacija mjeri se DIFUZOMETROM[[Difuzometar|difuzometrom]], a bilježi se na [[difuzograf]].

Zbrojem direktne i difuzne radiajcijeradijacije dobivamo '''globalnu radijaciju'''.