Constanța (grad): razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
dopuna
dorada
Redak 148:
| bilješke =
}}
'''Constanţa''' je najveća [[rumunjska]] luka na [[Crno more|Crnom moru]]. Na njegovom mjestu je bio stari grčki grad Tomis i najstariji je grad na području [[Rumunjska|Rumunjske]]. Jedan je od 4 najveća grada nakon [[Bukurešt|Bukurešta]], uz [[Temišvar]], [[Iaşi]] i [[Koložvar|Cluj Napoca]].
 
'''Constanţa''' je najveća [[rumunjska]] luka na [[Crno more|Crnom moru]]. Na njegovom mjestu je bio stari grčki grad Tomis i najstariji je grad na području [[Rumunjska|Rumunjske]]. Jedan je od 4 najveća grada nakon [[Bukurešt|Bukurešta]] uz [[Temišvar]], [[Iaşi]] i [[Koložvar|Cluj Napoca]].
 
==Povijest==
Na prostoru današnjeg grada su Grci su osnovali svoju koloniju Tomis (ili Tomi). Osnovan je oko 600. g.p pr.K Kr. zbog trgovine s [[Geti]]ma i [[Skiti]]ma koji su živjeli na tom prostoru. 29. g.p pr.K Kr. su grad su zauzeli [[Rimljani]] i uključili ga u donjodunavski limes (Limes Scythicus)-rimsku granicu prema Skitima. Rimskog pjesnika [[Ovidije|Ovidija]] je car August je protjerao u Tomis, tegdje je on tamo proveo posljednje godine života i napisao nekoliko poema.
 
TokomTijekom [[bizant]]ske vlasti je grad je nazvan Κωνστάντια (Constantia) prema caru [[Konstantin I. Veliki|Konstantinu]], osnivaču glavnog bizantskog grada [[Konstantinopol]]a. Odatle potječe i današnje ime grada. Kasnije je bio pod [[Bugarska|bugarskom]] i [[Vlaška (kneževina)|vlaškom]] vlašću, a 1419. su ga osvojili Turci. Turci su osnovali luku Kustendje. 1878. je postao dio novoosnovane rumunjske države. Grad je postao najveća rumunjska luka. Luka je pretrpila značajna oštećenja tokomtijekom 2. svj. rata. Nakon rata se grad se obnavlja u socijalističkom stilu (brojne glomazne građevine).
 
==Zemljopis==
Constanţa je najveći grad na rumunjskoj obali Crnog mora i glavni grad istoimene [[Constanţa (županija)|županije]]. Kod gradskog predgrađa Agigea završava [[kanal Dunav-Crno more]] koji grad povezuje direktno s Dunavom, te je time Constanţa istovremeno i morska i riječna luka i glavni kontakt dunavskog plovnog puta s morem. Kanal je sagrađen s ciljem zaobilaženja [[delta Dunava|delte Dunava]] izrazito nepogodne za plovidbu.
 
Oko grada postoje mnoge pješčane plaže, te je Constanţa značajan turistički centar (najvažniji rumunjski turistički centar je grad Mamaia u predgrađu). Od Bukurešta do Constanţe se gradi prva rumunjska autocesta.
 
Klima je umjereno-kontinentskakontinentalna s laganim maritimnim utjecajima Crnog mora (Crno more je zatvoreno i nema značajan utjecaj na klimu). Količina padalina nije velika jer je glavni zapadni vjetrovi pušu s obale prema Crnom moru, a Constanţa je daleko od Atlantskog oceana odakle dolazi glavnina padalina u Europu.
[[Datoteka:Constanta Main Street.jpg|mini|desno|280px|Pješačka zona u Constanti]]
[[Datoteka:Farul Genovez, Constanta.jpg|mini|desno|280px|Detalj iz grada]]
 
==Stanovništvo==
Prema popisu 2002. je grad imao 310,.471 stanovnika, a šire područje grada ima skoro 500 .000 stanovnika. Rumunji čine veliku većinu stanovnika (u prošlosti su živjeli mnogi Grci i Tatari koji su iselili).
[[Datoteka:Constanta Main Street.jpg|mini|desno|280px250px|Pješačka zona u Constanti]]
 
[[Datoteka:Farul Genovez, Constanta.jpg|mini|desno|280px250px|Detalj iz grada]]
{| class="wikitable"
! Stanovništvo
! 1853.
! 1895.
! 1913.
! 2002.
|-
| [[Rumunji]]
| 279 (5.,4%)
| 2,.519 (24.,1%)
| 15,.663 (57.,6%)
| 286,.332 (92.,2%)
|-
| [[Tatari]]
| 1,.853 (35.,6%)
| rowspan=2 | 2,.202 (21.,1%)
| 277 (1%)
| 8,.724 (2.,8%)
|-
| [[Turci]]
| 104 (2.,0%)
| 2,.451 (9%)
| 9,.018 (2.,9%)
|-
| [[Grci]]
| 1,.542 (29.,6%)
| 2,.460 (23.,6%)
| 3,.170 (11.,6%)
| 546 (0.,17%)
|-
| [[Bugari]]
| 342 (6.,5%)
| 1,.060 (10.,1%)
| 940 (3.,4%)
| 48 (0.,01%)
|-
| [[Židovi]]
| 344 (6.,6%)
| 855 (8.,2%)
| 1,.266 (4.,6%)
| 44 (0.,01%)
|-
| [[Romi]]
| 127 (2.,4%)
| n/a
| n/a
| 2,.962 (0.,95%)
|}
 
Line 260 ⟶ 258:
{{Predložak:Glavni gradovi rumunjskih županija}}
[[Kategorija:Gradovi u Rumunjskoj]]
 
 
[[af:Constanţa]]