Akvileja: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
mNema sažetka uređivanja |
|||
Redak 20:
|visina = 5
|površina = 36
|stanovništvo =
|godina popisa = [[31. prosinca]] [[2005.]]
|gustoća stanovništva = 93
Redak 32:
'''Akvileja''' ([[latinski jezik|lat.]] ''Aquileia'', [[talijanski jezik|tal.]] ''Aquileia'', [[slovenski jezik|sloven.]] ''Oglej'') je naselje na rijeci [[Natisone]], 10 kilometara od [[Jadransko more|Jadranskog mora]], osnovano [[181. pr. Kr.]] kao [[Rimski imperij|rimska]] vojna kolonija s ciljem osiguranja sjeverne [[Italija|Italije]] od [[Kelti|Kelta]].
[[Italija|Talijanski]] gradić na mjestu antičke Akvileje, ''Aquilee'' na frijulijskom dijalektu, danas ima 3.470 stanovnika, pripada provinciji [[Udine]], i uz [[Ravenna|Ravennu]], najvažnije je [[arheologija|arheološko]] nalazište sjeverne Italije.
==Povijest==
[[Datoteka:Udine aquileia2.jpg|mini|200px|lijevo|<center>Za arheološki lokalitet u Akvileji se vjeruje kako je najveći rimski grad koji tek treba iskopati.<center>]]
Nalazeći se desetak kilometara južno od donjeg toka rijeke [[Soča|Soče]] i nekih 7 kilometara od mora, Akvileja je predstavljala uporište za zatvaranje uskog pojasa između [[Alpe|Alpa]] i [[Jadransko more|Jadranskog mora]]. Radi povoljnog položaja prerasla je iz vojnog logora u grad, a bila je i glavna baza za rimske vojne operacije prema rijeci [[Dunav]]u. Bila je kanalima povezana s morem, a u nju su vodili i mnogi putovi. U 4. stoljeću bila je četvrti grad Italije, poslije [[Rim]]a, [[Milano|Milana]] i [[Capua|Capue]]. Godine [[340.]], Car [[Konstantin II.]] je ubijen ispred gradskih zidina u pokušaju da zauzme grad od svoga brata [[Konstans]]a. Godine [[381.]] tu je održan ''Akvilejski koncil'', prvi od mnogih.
[[Huni]] su je zauzeli [[452]]. godine poslije tromjesečne opsade i sravnili je sa zemljom. Akvieja se obnovila sve do ponovnog pada pod [[Langobardi|Langobarde]] [[568.]] godine. Langobardski vojvoda od Friulija je vladao Akvilejom i okolicom iz [[Cividale]]a sve dok [[774.]] godine [[Karlo Veliki]] nije zauzeo [[Lombardija|Lombardiju]] i načinio je franačkim vojvodstvom s vojvodom Erikom od Friulija na čelu.
[[Datoteka:Aquileia, Basilica. Interno - Foto Giovanni Dall'Orto.jpg|mini|200px|<center>Unutrašnjost patrijarhalne bazilike s podnim mozaikom.<center>]]
Krajem 8. i početkom 9. stoljeća, u Akvileji je postojao [[patrijarhat]] pod čijim su nadzorom pokrštavani i [[Panonija|panonski]] [[Hrvati]]. S propašču franačke države u 10. stoljeću stanovnici su pretrpjeli pljačkaške napade [[Mađari|Mađara]]. Do 11. stoljeća, Akvilejski patrijarh je postao dovljo snažan da osigura privremenu vlast nad Friulijem i Akvilejom. Tako je Car [[Sveto Rimsko Carstvo|Svetog Rimskog Carstva
Patrijarhat je naposljetku ukinut [[1751.]] godine, i ova oblast je potpala pod jurisdikciju [[biskupija|biskupije]] u [[Udine|Udinama]] i [[Gorica|Gorici]].
==Znamenitosti==
Akvileja je bila jedan od najvećih i najbogatijih [[Stari Rim|rimskih]] gradova. Iskapanja su otkrila jednu ulicu i sjeverozapadni kut gradskih zidina, dok ''Državni arheološki muzej'' sadrži preko 20,000 natpisa, skulptura i drugih starina (staklenih posuda, rimskog novca i dr.) iz Akvileje. Većina rimskih ostataka još leži neotkriveno pod livadama Akvileje, čineći veliko [[arheologija|arheološko]] bogatstvo - najveći netaknuti rimski grad.
'''''Patrijarhalna bazilika''''' je veličanstvena građevina s podnim [[mozaik]]om, a igrala je ključnu ulogu u pokrštavanju velikog dijela [[Središnja Europa|središnje Europe]] u ranom [[srednji vijek|srednjem vijeku]]. Ovu [[bazilika|baziliku]] s ravnim krovom podigao je patrijarh Poppo [[1031.]] godine na mjestu starije crkve, a dogradio ju je [[1379.]] godine patrijarh Marquad u [[gotička arhiektura|gotičkom stilu]].
The façade, in Romanesque-Gothic style, is connected by a portico to the Church of the Pagans, and the remains of the 5th century Baptistry. The interior has a nave and two aisles, with a noteworthy mosaic pavement from the 4th century. The wooden ceiling is from 1526, while the fresco decoration belongs to various ages: from the 4th century in the St. Peter's chapel of the apse area; from the 11th century in the apse itself; from the 12th century in the so-called "Crypt of the Frescoes", under the presbytery, with a cycle depicting the origins of Christianity in Aquileia and the history of St. Hermagoras, first bishop of the city.
Zbog toga su arheološke iskopine i patrijarhalna bazilika upisani na [[UNESCO]]v [[popis mjesta svjetske baštine u Europi]] [[1998.]] godine.
==Prijateljski gradovi==
| |||