Inačica od 4. rujna 2009. u 19:05 uredi Orijentolog (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici 19.057 edits m →‎Darije I. (522. - 486. pr. Kr.) ← Starija izmjena		Inačica od 4. rujna 2009. u 19:06 uredi ukloni ovu izmjenu Orijentolog (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici 19.057 edits m →‎Pad ahemenidske Perzije Novija izmjena →
Redak 38: Darija Velikog nasleđuje njegov sin [[Kserkso I.]] ([[486. pr. Kr.\|486.]]-[[465. pr. Kr.]]). Novi je vladar ugušio pobunu u Egiptu [[485. pr. Kr.]], a tri godine kasnije i u Babilonu. U oba je slučaja svoju pobjedu popratio okrutnošću, a onda je [[480. pr. Kr.]] sa vojskom od 70.000 ljudi Kserkso I. krenuo u veliki pohod na Grčku, gdje je u znak odmazde sravnio sa zemljom Atenu i Eretreju koji su pomgali jonski ustanak. [[Grčko-perzijski ratovi]] završili su [[449. pr. Kr.]] Kalijinim mirom, nakon Kserksove smrti. Drugi dio Kserksove vladavine bio je u znaku gradnje u Perzepolisu i [[harem]]skih spletki, što je dovelo do atentata na njega [[465. pr. Kr.]] Za vladavine sljedeća tri kralja, vodio se [[Peloponeski rat]] između [[Sparta\|Sparte]] i [[Atena (polis)\|Atene]], a Perzija je pomagala čas jednoj čas drugoj strani. Od kasnog 5. st. Perzijsko carstvo bilo je žarište stalnih sukoba i pobuna. [[405. pr. Kr.]] uspjela je pobuna u Egiptu; tri godine kasnije [[Kir Mlađi]], brat kralja [[Artakserkso II. ~~Mnemon~~\|Artakserksa II.]] ([[405. pr. Kr.\|405.]]-[[359. pr. Kr.]]), unajmio je ~~10.000~~[[deset tisuća]] grčkih plaćenika i krenuo na istok, zauzeti vlast, no u tom je pothvatu poražen. Artakserkso je vratio satrapije satrapima koji su se pobunili [[373. pr. Kr.]] Vladavine posljednih kraljeva počinjale su i završavale ubojstvima. [[336. pr. Kr.]] spletkarenje eunuha Babosa na prijestolje je dovelo [[Darije III. ~~Kodoman~~\|Darija III.]] Pet godina kasnije carstvo je zauzeo [[Aleksandar Veliki]], te ono postaje dio novog helenističkog svijeta. === Religija, kultura i umjetnost ===

Perzijsko Carstvo: razlika između inačica