Otvori glavni izbornik

Promjene

Obrisano 12 bajtova ,  prije 10 godina
m
Uklanjanje izmjene 2034876 što ju je unio/unijela EdoI (Razgovor sa suradnikom:EdoI)
[[Datoteka:Asanaginica_prvo_izdanje.jpg|mini|350px|desno|Prvo pismeno izdanje Asanaginice iz [[1774.]] u djelu [[Alberto Fortis|Alberta Fortisa]] Put po Dalmaciji.]]
 
'''Asanaginica''' (''Hasanaginica'') [[Hrvati|hrvatska]] je usmena [[balada]], koja je nastala između [[1646]]. i [[1649|49]]. u [[Imotski|Imotskoj krajini]] (tada dio Bosanskog pašaluka, kasnije pripojen Hrvatskoj) i prepričavala se s koljena na koljeno po Imotskom i okolini, postojeći tako u usmenom obliku, dok je nije zapisao [[1774]]. godine [[Italija|talijanski]] [[putopis|putopisac]] i [[etnografija|etnograf]] [[Alberto Fortis]] nazivajući je "morlačka balada" (morlačka = ilirička).
 
== Povijest ==
Balada je prvi put objavljena u Fortisovoj knjizi "Put po [[Dalmacija|Dalmaciji]]" u [[Mletci|Mletcima]]. Od tog su se trenutka počeli nizati prijevodi ove pjesme na raznim svjetskim jezicima. Veliki umovi toga vremena kao [[Goethe|Johann Wolfgang Goethe]] ([[1775]].), [[Walter Scott]] ([[1798]].), [[Aleksandar Sergejevič Puškin]] ([[1835]].), [[Adam Mickiewicz]] ([[1841]].) samo su neka od imena koja su prevodila "Asanaginicu". Za "Asanaginicu" se s pravom može reći da je jedna od najljepših i najzadivljujućih balada, koja je ikad nastala.
 
Ta hrvatska narodna epsko-lirska pjesma do u naše vrijeme u južnim predjelima zabilježena je osam ili devet puta. "''Fortis nije toliko poznavao hrvatski jezik kako bi u pjesmi mogao do kraja prepraviti ikavske oblike, već se pretpostavlja da mu je u prijevodu vjerojatno pomagao neki domaći čovjek. Dakle, što se tiče jezičnih osobitosti, Fortis je ostvario jedino tu preinaku ikavizama u jekavizme, ali ne do kraja pjesme. Fortisovu Asanaginicu do kraja je poijekavijo [[Vuk Karadžić]]. On je glasovno, oblično, sintaktički poštokavio Asanaginicu po vlastitom ukusu. Preveo ju je proglasivši je srpskom književnošću.''" <ref>http://www.centar-fm.org/index.php/component/content/article/122 Dafne Vidanec, Hasanaginica od Fortisa do Ogrizovića </ref>
 
Znanstveno proučavanje i bavljenje Asanaginicom započinje tek sredinom druge polovice 19. stoljeća, čemu je najviše pridonio slovenski filolog Frane Miklošič, koji je nakon dvadesetak godina proučavanja potvrdio svoje pretpostavke da je ipak riječ o jezičnom izričaju osobitom za područje Imotske krajine, te je na osnovu te pretpostavke, a kasnije i potvrde zaključio da je i sama balada nastala na spomenutom mjestu. <ref>http://www.centar-fm.org/index.php/component/content/article/122 Dafne Vidanec, Hasanaginica od Fortisa do Ogrizovića </ref>