Akvileja: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Redak 37:
 
[[Datoteka:Udine aquileia2.jpg|mini|200px|lijevo|<center>Za arheološki lokalitet u Akvileji se vjeruje kako je najveći rimski grad koji tek treba iskopati.<center>]]
Nalazeći se desetak kilometara južno od donjeg toka rijeke [[Soča|Soče]] i nekih 7 kilometara od mora, Akvileja je predstavljala uporište za zatvaranje uskog pojasa između [[Alpe|Alpa]] i [[Jadransko more|Jadranskog mora]]. Radi povoljnog položaja prerasla je iz vojnog logora u grad, a bila je i glavna baza za rimske vojne operacije prema rijeci [[Dunav]]u. Bila je kanalima povezana s morem, a u nju su vodili i mnogi putovi. U 4. stoljeću bila je četvrti grad Italije, poslije [[Rim]]a, [[Milano|Milana]] i [[Capua|Capue]]. Godine [[340.]], Car [[Konstantin II.]] je ubijen ispred gradskih zidina u pokušaju da zauzme grad od svoga brata [[Konstans I.|Konstansa]]a. Godine [[381.]] tu je održan ''Akvilejski koncil'', prvi od mnogih.
 
[[Huni]] su je zauzeli [[452]]. godine poslije tromjesečne opsade i sravnili je sa zemljom. Akvieja se obnovila sve do ponovnog pada pod [[Langobardi|Langobarde]] [[568.]] godine. Langobardski vojvoda od Friulija je vladao Akvilejom i okolicom iz [[Cividale]]a sve dok [[774.]] godine [[Karlo Veliki]] nije zauzeo [[Lombardija|Lombardiju]] i načinio je franačkim vojvodstvom s vojvodom Erikom od Friulija na čelu.