Inačica od 19. travnja 2010. u 00:32 uredi AmyMirka (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici 5.084 edits wp+ ← Starija izmjena		Inačica od 19. travnja 2010. u 08:56 uredi ukloni ovu izmjenu Svjetlana3 (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici 464 edits Nema sažetka uređivanja Novija izmjena →
Redak 10: }} '''Nakaznici''' ''(Cheleutoptera)'' su red srednje do velikih [[kukci\|kukaca]] koji obično imaju dugačko štapićasto ili listasto tijelo. Neki su dugački i više od 30 [[cm]], pa pripadaju najvećim kukcima. Prednja krila su im čvršća i tvrda, obično skraćena, a stražnja imaju analnu lepezu. Pri mirovanju krila su plosnato položena iznad zatka. [[ticalo\|Ticala]] su različite duljine, često i vrlo dugačka. Dugačke tanke [[noga\|noge]] su hodalice. [[Slika:LeafInsect.jpg\|thumb\|lijevo\|''Phyllium bioculatum'']] Nakaznici su tromi kukci. Obično žive u vrućim krajevima. Hrane se [[list\|lišćem]]. Njihova jajašca su u obliku sjemenki pa ih ženke jednostavno ostavljaju na tlo. Kod mnogih je nakaznika izražena fitomimeza, beskrilni oblici su slični grančicama, čak i kvrgavima i trnovitima, a krilati oblici lišću. Najpoznatije su porodice: ''Phyllidae'' i štapićnjaci ''(Phasmatidae)''.<ref> Ivo Matoničkin, Ivan Habdija, Biserka Primc-Habdija, Beskralješnjaci, biologija viših avertebrata, Školska knjiga, Zagreb, 1999. ISBN 953-0-30824-8</ref> U priobalnom dijelu Hrvatske žive dvije vrste paličnjaka iz porodice ''Bacillidae'': ''Bacillus rossius redtenbacheri'' i ''Bacillus atticus mulleri''.<ref> Hrvatska opća enciklopedija, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2005. ISBN 953-6036-37-1</ref> ~~Najpoznatije su porodice: ''Phyllidae'' i štapićnjaci ''(Phasmatidae)''.~~ ~~<ref> Ivo Matoničkin, Ivan Habdija, Biserka Primc-Habdija, Beskralješnjaci, biologija viših avertebrata, Školska knjiga, Zagreb, 1999. ISBN 953-0-30824-8</ref>~~ ==Izvori==

Nakaznici: razlika između inačica