Lastin rep: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
MastiBot (razgovor | doprinosi)
Nema sažetka uređivanja
Redak 18:
| dvoimeno_autorstvo = [[Carolus Linnaeus|Linnaeus]], [[1758]]
}}
'''Lastin rep''' ''([[latinski|lat]]. ''Papilio machaon)'') je [[leptir]] selac iz porodice [[lastinrepci|lastinrepaca]]. Stanište muZabilježeno je staro sjeverno područje ([[palearktik]]) Europe i Azije, rasprostranjen je i u Americi. Lastin rep broji 37 podvrsta. U Hrvatskoj je zaštićen zakonom o zaštiti prirode.
 
== Izgled ==
Lastin rep je leptir selac.
Na prednjim krilima odrasle jedinke prevladava žuta boja i crni široki rub;. stražnjaStražnja krila su šiljasto produljena u tamni repić. TijeloRaspon krila je dugačko 67,5 cm pa se ubraja među najveće europske leptire.<ref> izv. Hrvatska opća enciklopedija, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2000.</ref>
 
== Gusjenica ==
Ženke liježu jaja isključivo na biljkama iz porodice štitarki ([[Apiaceae|''Apiaceae'']]).
[[Slika:01 chenille machaon (detail).jpg|thumb|100px|lijevo|''Osmeterium'', žlijezde na čeonom dijelu glave]]Ženke liježu jaja isključivo na biljkama iz porodice štitarki [[Apiaceae|''(Apiaceae)'']] kojima se gusjenice hrane. [[gusjenica|Gusjenica]] lastinog repa u početku izgleda kao ptičji izmet, što predstavlja [[mimikrija|prilagodbu]] za zaštitu od predatora, kasnije postaje zelena sa crnim i narančastim oznakama. Dodatno je štite žlijezde na čeonom dijelu grave koje u slučaju uznemiravanja ispuštaju neugodan miris (po mošusu).
 
== IzgledStanište ==
Stanište mu je sjeverno područje Europe i Azije, rasprostranjen je i u Americi. U Hrvatskoj nastanjuje planinske vrhove i prijevoje, zaštićen je zakonom o zaštiti prirode.<ref> Hrvatska opća enciklopedija, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb, 2004. ISBN 953-6036-36-3 </ref> <ref> Radovan Kranjčev , Leptiri Hrvatske, Veda d. o. o., Križevci, 2009. ISBN 978-953-96657-8-2 </ref>
[[gusjenica|Gusjenica]] lastinog repa u početku izgleda kao ptičji izmet, što predstavlja prilagodbu za zaštitu od predatora, kasnije postaje zelena sa crnim i narančastim oznakama. Dodatnu zaštitu od grabežljivaca ima u vidu organa koji se zove [[osmeterium]], smještenom u vidu dvije izdužene projekcije na prednjem dijelu gusjenice, a koji u slučaju opasnosti ispušta neugodan miris.
Na prednjim krilima odrasle jedinke prevladava žuta boja i crni široki rub; stražnja krila su šiljasto produljena. Tijelo je dugačko 6 cm pa se ubraja među najveće europske leptire.<ref> izv. Hrvatska opća enciklopedija, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2000.</ref>
 
== Galerija ==
Redak 39:
 
==Izvori==
{{Izvori}}
<references/>
 
[[Kategorija:Leptiri]]