Inačica od 1. svibnja 2010. u 20:49 uredi Branka France (razgovor \| doprinosi) 9.708 edits m sitni dodatak ← Starija izmjena		Inačica od 17. svibnja 2010. u 00:02 uredi ukloni ovu izmjenu Svjetlana3 (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici 464 edits Nema sažetka uređivanja Novija izmjena →
Redak 13: }} '''Stjenice''' ili '''raznokrilci''' ''(Heteropteroidacea)'' su podred malih do velikih većinom sploštenih [[kukci\|kukaca]] reda [[polukrilci\|polukrilaca]] ''kojima su prednja krila gornjim dijelom [[hitin]]izirana, donjim opnasta i tvore tzv. polupokrilje (~~Hemiptera~~otuda naziv polukrilci)''. [[Slika:Rotbeinige_Baumwanze_(Pentatoma_rufipes)_1.jpg\|thumb\|lijevo\|Smrdibuba ''(Pentatoma rufipes)'']] [[Slika:Hydrometra stagnorum01.jpg\|thumb\|lijevo\|[[Obična skakalica]] ''(Hydrometra stagnorum)'']]▼ [[Slika:Notonecta glauca1.jpg\|thumb\|lijevo\|[[Modra nauznačarka]] ''(Notonecta glauca)'']]▼ [[Slika:Bed bug, Cimex lectularius.jpg\|thumb\|lijevo\|[[Obična stjenica]] ''(Cimex lectularius)'' ]] == Izgled == ~~[[Slika:Rotbeinige_Baumwanze_(Pentatoma_rufipes)_1.jpg\|thumb\|lijevo\|Smrdibuba~~Ispod ~~''(Pentatoma~~prednjih ~~rufipes)'']] Prednja~~krila su ~~im krila gornjim dijelom [[hitin]]izirana, donjim~~ opnasta ~~i tvore tzv. polupokrilje (otuda naziv polukrilci), kod nekih stjenica krila su reducirana. Stražnja krila su opnasta~~stražnja, u mirovanju presložena po duljini. Rilce je člankovito, kad se ne koristi podvinuto pod prsa. Usni je aparat prilagođen bodenju i sisanju. Mnoge stjenice imaju karakteristične smrdljive [[žlijezda\|žlijezde]] koje se otvaraju između stražnjih nogu. Neke stjenice imaju i organe za [[stridulacija\|stridulaciju]]. Hrane se biljnim sokovima, love druge kukce, a parazitski oblici krvlju životinja i čovjeka. == Ličinke == [[Ličinka\|Ličinke]] su prilično slične odraslima, razvijaju se nepotpunom [[preobrazba (zoologija)\|preobrazbom]]. Sišu biljne sokove paili su grabežljivci ili nametnici.▼ ▲[[Slika:Hydrometra stagnorum01.jpg\|thumb\|lijevo\|[[Obična skakalica]] ''(Hydrometra stagnorum)'']] ▲[[Ličinka\|Ličinke]] su prilično slične odraslima, razvijaju se nepotpunom [[preobrazba (zoologija)\|preobrazbom]]. Sišu biljne sokove pa su grabežljivci ili nametnici. ==Neke porodice i vrste == Poznato je oko 40 000 vrsta. U porodici [[vodeni štipavci\|vodenih štipavica]] ''(Nepidae)'' najpoznatija je vrsta [[vodena štipavica]] ''(Nepa rubra)'', u porodici ''Belostomidae'' najpoznatija je [[golema štipalica]] ''(Belostoma niloticum)'', duga 11 cm, najveći kukac u Hrvatskoj, zabilježen je u bočatoj vodi u Jadranskome moru. Od porodice ~~<!--~~[[vodene stjenice\|vodenih stjenica]] ''(Naucoridae)'' ~~-->~~u Hrvatskoj je česta obična vodena stjenica ''(Ilyocoris cimicoides)'', u porodici [[nauznačarke]] (''(Notonectidae)'') najrasprostranjenija je [[modra nauznačarka]] ''(Notonecta glauca)'', koja pliva »leđno«. Od kopnenih porodica najpoznatije su [[smrdljive stjenice]] ''(Pentatomidae)'' s vrstama smrdibuba ili [[smrdljivi listar]] ''(Pentatoma rufipes)'', porodica [[vatrene stjenice]] ''(Pyrrhocoridae)'' nema krila, a česta vrsta je [[vatreni opančar]] ''(Pyrrhocoris apterus)''. Na površini voda stajaćica zadržavaju se barske [[skakalice]] ''(Hydrometridae)'', poput [[obična skakalica\|obične skakalice]] ''(Hydrometra stagnorum)'', koje se širokim dlakavim stopalima drže na površini vode i love i isisavaju kukce, u Hrvatskoj žive i [[stjenice veslačice]] ''(Corixidae)'' a najrasprostranjenija je vrsta [[velika stjenica veslačica]] ''(Corixa punctata)''. ▼ ▲[[Slika:Notonecta glauca1.jpg\|thumb\|lijevo\|[[Modra nauznačarka]] ''(Notonecta glauca)'']] ▲Poznato je oko 40 000 vrsta. U porodici [[vodeni štipavci\|vodenih štipavica]] ''(Nepidae)'' najpoznatija je vrsta [[vodena štipavica]] ''(Nepa rubra)'', u porodici ''Belostomidae'' najpoznatija je [[golema štipalica]] ''(Belostoma niloticum)'', duga 11 cm, najveći kukac u Hrvatskoj, zabilježen je u bočatoj vodi u Jadranskome moru. Od porodice <!--vodenih stjenica ''(Naucoridae)'' --> [[nauznačarke]] (''Notonectidae'') najrasprostranjenija je [[modra nauznačarka]] ''(Notonecta glauca)'', koja pliva »leđno«. Od kopnenih porodica najpoznatije su [[smrdljive stjenice]] ''(Pentatomidae)'' s vrstama smrdibuba ili [[smrdljivi listar]] ''(Pentatoma rufipes)'', porodica [[vatrene stjenice]] ''(Pyrrhocoridae)'' nema krila, a česta vrsta je [[vatreni opančar]] ''(Pyrrhocoris apterus)''. Na površini voda stajaćica zadržavaju se barske [[skakalice]] ''(Hydrometridae)'', poput [[obična skakalica\|obične skakalice]] ''(Hydrometra stagnorum)'', koje se širokim dlakavim stopalima drže na površini vode i love i isisavaju kukce, u Hrvatskoj žive i [[stjenice veslačice]] ''(Corixidae)'' a najrasprostranjenija je vrsta [[velika stjenica veslačica]] ''(Corixa punctata)''. === Parazitske vrste ''(Cimicidae)'' === ~~[[Slika:Bed bug, Cimex lectularius.jpg\|thumb\|lijevo\|[[Obična stjenica]] ''(Cimex lectularius)'' ]]~~Od parazitskih je oblika najpoznatija [[obična stjenica]] ''(Cimex lectularius)'' koja siše ljudsku krv u svim stadijima razvoja. Danju se zavlači u skrovita mjesta a noću napada (krevetska stjenica), bez hrane može izdržati i pola godine, a na temperaturama nižim od 15 °C miruje. Ne uzrokuje i ne prenosi nikakvu bolest. Raširena je po čitavom svijetu. U [[lastavice\|lastavičja]] gnijezda zavlači se ''[[Cimex hirundinis]]'', a [[šišmiš]]e napada ''[[Cimex pipistreli]]''. <ref> Ivo Matoničkin, Ivan Habdija, Biserka Primc-Habdija, Beskralješnjaci, biologija viših avertebrata, Školska knjiga, Zagreb, 1999. ISBN 953-0-30824-8</ref><ref> Hrvatska opća enciklopedija, Leksikografski zavod Miroslav krleža, Zagreb, 2008. ISBN 978-953-6036-40-0</ref> ==Izvori==

Stjenice: razlika između inačica