Crkva sv. Stjepana na Otoku: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Ex13bot (razgovor | doprinosi)
m vjerovatno>vjerojatno
Redak 3:
==Povijest==
 
Na Gospinom otoku je hrvatska kraljica Jelena Slavna u 10. st. dala podići dvije crkve, Blažene Djevice Marije i Sv. Stjepana. Njih spominje više srednjovjekovnih dokumenata, između ostalog i [[split]]ski kroničar, [[Toma Arhiđakon]]. One spadaju u red tzv. dvojnih crkava (''basilica geminatae'') koje su u hrvatskim krajevima obično gradili [[benediktinci]]. Veća je uvijek bila posvećena [[Gospa|Gospi]], a manja nekom svecu. Kako su se prema [[Srednji vijek|srednjovjekovnim]] običajima kraljevi pokapali u onoj crkvi u kojoj se krune, crkva Gospe od Otoka je vjerovatnovjerojatno bila krunidbenom crkvom, dok kralj [[Zvonimir]] nije, nedaleko od nje, izgradio [[Krunidbena crkva sv. Petra i Mojsija|Krunidbenu crkvu sv. Petra i Mojsija]] (Šuplja crkva). Prema narodnoj predaji u Solinu je bilo sahranjeno sedam hrvatskih kraljeva.
 
Arheolog i povjesničar, don [[Lovro Katić]], je našavši u arhivu splitske katedrale dokument iz 14. stoljeća, na temelju kojeg je 1930. godine pristupio iskapanjima. Otkrio je jednobrodnu crkvu, veličine 18x6 metara, s velikim predvorjem, u kojoj se je našlo više hrvatskih grobova, ali i grobova iz kasnijeg vremena.