Inačica od 19. veljače 2010. u 22:33 uredi TXiKiBoT (razgovor \| doprinosi) 100.484 edits m robot Dodaje: jv:Kebon botani ← Starija izmjena		Inačica od 9. srpnja 2010. u 00:22 uredi ukloni ovu izmjenu Roberta F. (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici 53.895 edits dopuna s dopusnicom Novija izmjena →
Redak 1: [[Datoteka:Zagreb botanical garden.jpg~~\|desno~~\|mini\|250px\|Prizor iz Botaničkog vrta u Zagrebu]] [[Datoteka:Botanical Garden Zagreb.jpg\|mini\|250px\|Botanički vrt u Zagrebu]] [[Datoteka:Arboretum Trsteno-1.JPG\|desno\|mini\|250px\|[[Arboretum Trsteno]]]] '''Botanički vrt''' je mjesto gdje se uzgajaju [[biljke]] iz različitih krajeva svijeta. Najmoderniji botanički vrtovi spojeni su sa zoološkima, pa je biljke još ljepše promatrati. U Hrvatskoj nema zajednica botaničkog vrta i zoološkog vrta. Botanički vrtovi su izrazito važni za očuvanje biološke raznolikosti.▼ == Povjesni razvoj botaničkih vrtova u Europi == Osnovna namjena botaničkih vrtova u proteklih pet stoljeća njihova postojanja u [[Europa\|Europi]] mijenjala se i prilagođavala potrebama društva i vremena u kojem su djelovali. Najstariji europski botanički vrt osnovan je [[1543.]] godine u [[Pisa\|Pisi]] u [[Italija\|Italiji]] radi uzgoja [[Ljekovito bilje\|ljekovitog bilja]] za potrebe studija [[Medicina\|medicine]]. I ostali vrtovi osnivani kasnije, u 16. i 17. stoljeću, uzgajali su uglavnom ljekovito bilje. U 18. i 19. stoljeću počelo se i s uzgojem biljaka koje nisu ljekovite, a najvažnija djelatnost tadašnjih botaničkih vrtova bila je istraživanje srodstvenih odnosa među [[biljka]]ma i imenovanje svake biljne vrste stručnim [[latinski]]m nazivom. U isto vrijeme osnivaju se i prvi vrtovi u [[kolonija]]ma europskih zemalja, u kojima se u početku uzgajaju biljke radi egzotičnih začina, voća i drvne građe. Usporedo s upoznavanjem brojnih vrsta biljaka iz dalekih područja svijeta, postupno se one donose i uzgajaju i u Europi. Uzgoj tih novih, lijepih biljaka potakao je u botaničkim vrtovima razvoj hortikulturne djelatnosti. Može se reći da se u 19. i prvoj polovici 20. stoljeća vrijednost botaničkih vrtova mjerila brojnošću zbirke živoga bilja i brojem herbariziranih biljaka, kako egzotičnih, tako i predstavnika lokalne flore. Nakon toga počeli su se postupno razvijati različiti usko specijalizirani vrtovi poznati po velikim, vrijednim zbirkama pojedinih skupina biljaka ([[orhideje]], [[palme]], rododendroni, [[ruže]], planinske biljke, [[kaktusi]] itd.). Posljednjih nekoliko desetljeća, otkad brzi civilizacijski razvitak počinje ugrožavati prirodu, u sveučilišnim botaničkim vrtovima širom svijeta najveća se pozornost posvećuje uzgoju i zaštiti domaćih, autohtonih biljnih vrsta. Tako su danas botanički vrtovi uključeni u sve svjetske programe zaštite prirode i očuvanja biološke raznolikosti (biodiverzitet).<ref>http://hirc.botanic.hr/vrt/hrv/O_bot_vrtovima.htm (posljednja izmjena: 10/10/2007), (preuzeto 9. srpnja 2010.) [[Razgovor:Botanički vrt Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu\|s dopusnicom]]</ref> ▲'''Botanički vrt''' je mjesto gdje se uzgajaju [[biljke]] iz različitih krajeva svijeta. Najmoderniji botanički vrtovi spojeni su sa zoološkima, pa je biljke još ljepše promatrati. U Hrvatskoj nema zajednica botaničkog vrta i zoološkog vrta. Botanički vrtovi su izrazito važni za očuvanje biološke raznolikosti. ==Arboretum== Riječ arboretum dolazi od [[latinski jezik\|lat.]] arbor, arboris, što znači [[drvo]]. Arboretum je nasad raznovrsnog domaćeg i stranog drveća i grmlja koji služi za znanstvene, uzgojne i dekorativne svrhe. U arboretumu se proučavaju biološka svojstva i odnosi različitih drveća i grmlja. Razmještaj biljnog materijala u arboretumima odgovara ekološkim i umjetničkim zahtjevima [[vrt]]ne [[Arhitektura\|arhitekture]]. Arboretum se također može kombinirati i sa botaničkim i drugim vrtovima. Line 15 ⟶ 21: == Povezani članci == * [[Botanički vrt Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu]] == Izvori == {{Izvori}} == Vanjske poveznice ==

Botanički vrt: razlika između inačica