Inačica od 2. kolovoza 2010. u 06:17 uredi Absol (razgovor \| doprinosi) 431 edit mNema sažetka uređivanja ← Starija izmjena		Inačica od 2. kolovoza 2010. u 06:23 uredi ukloni ovu izmjenu Kubura (razgovor \| doprinosi) 155.232 edits m Padež. "Roskasta"?? Novija izmjena →
Redak 1: [[Datoteka:Dolomite-Magnésite- Navarre.jpg\|desno\|mini\|300px\|[[Kristal]]i dolomita]] :''Ovo je članak o mineralu i sedimentnoj stijeni '''dolomitu'''. Za članak o planinama ~~Dolomiti~~Dolomitima pogledajte [[Dolomiti]].'' '''Dolomit''' je naziv i za [[mineral]] i za [[sedimentne stijene\|sedimentnu stijenu]], a oboje su izgrađeni od kalcijsko-magnezijskog karbonata CaMg(CO<sub>3</sub>)<sub>2</sub> u kristalnome stanju. [[Stijena]] dolomit izgrađena je dominantno od minerala dolomita. [[Vapnenac]] koji je djelomično zamijenjen dolomitom naziva se dolomitni vapnenac, a u starijoj američkoj literaturi ''magnezijski [[vapnenac]]''. Prvi put ga je opisao kao stijenu [[Francuska\|francuski]] [[prirodoslovlje\|prirodoslovac]] i [[geologija\|geolog]] [[Déodat Gratet de Dolomieu]] u izdancima u [[Dolomitne Alpe\|Dolomitnim Alpama]] sjeverne [[Italija\|Italije]], [[1791.]] godine. == Svojstva == Mineral dolomit kristalizira u trigonskom kristalnom sustavu. Formira bijele, sive do roze. često zaobljene ~~kristale~~[[kristal]]e, iako se obično nalazi u masivnim agregatima. Fizička svojstva su mu jako slična fizičkim svojstvima [[kalcit]], ali možemo ih razlikovati po tome što dolomit ne reagira s 3%-tnom [[klorovodična kiselina\|klorovodičnom kiselinom]]. Relativna [[tvrdoća]] dolomita je 3.5 do 4, a [[gustoća]] 2.85 g/cm<sup>3</sup>. Vrijednosti [[indeks loma\|indeksa loma]] su n<sub>ω</sub> = 1.679 - 1.681 te n<sub>ε</sub> = 1.500. [[Sraslaci]] su česti. Serija čvrstih otopina postoji između dolomita i željezom bogatog [[ankerit]]a. Male količine željeza u strukturi boje mineral žuto do smeđe. Strukturne primjese mangana mogu doseći vrijednosti i do 3%, što mineralu daje ~~roskastu~~ružičastu boju. Može postojati i serija čvrstih otopina između dolimita i manganom bogatog [[kutnahorit]]a. Olovo i cink također se izmjenjuju s magnezijem u strukturi. == Postanak == Dolomitne stijene su jedne od najčešćih sedimentnih stijena (čak 10% svih sedimentnih stijena su dolomiti), koje se pojavljuju od [[prekambrij]]a do [[kenozoik]]a, ali rijetko ih se nalazi u recentnim okolišima. Međutim, laboratorijskom sintezom dolomit se dobiva na temperaturama većim od 100°C, uvjetima tipičnim za ukopavanje sedimentnih bazena - što je u suprotnosti s geološkim dokazima koji upućuju da se formirao pri nisko-temperaturnim uvjetima. Izgleda da visoka temperatura ubrzava kretanje kalcijevih i magnezijevih iona tako da pronađu svoje mjesto u uređenoj strukturi u razumnom vremenu. To upućuje na zaključak da je manjak dolomita koji bi se trebao formirati danas posljedica kinematičih faktora, tj. ne može se uočiti formiranje dolomita jer se taj proces odvija presporo da bismo ga mogli uočiti. Recentni dolomit se pojavljuje kao sedimentni mineral u posebnim uvjetima današnje Zemljine površine. U 1950-ima i '60-ima, nađeno je da se formira u visoko salinim jezerima ~~Coorong~~ regije [[Coorong]] u južnoj [[Australija\|Australiji]]. Minerali dolomita također se javljaju u dubokomorskim sedimentima, gdje je visok udio organske komponente. Takav dolomit naziva se ''organogeni'' dolomit. Istraživanjima je nađen moderna dolomitna formacija pod anaerobim uvjetima u veoma zasićenoj slanoj [[laguna\|laguni]] duž obale [[Rio de Janeiro\|Rio de Janeira]] u [[Brazil]]u, tzv. Lagoa Vermelha i Brejo do Espinho. Zanimljiv slučaj formiranja dolomita je u bubrezima psa dalmatinera. Smatra se da je to bila posljedica kemijskih procesa uzrokovanih djelovanjem [[bakterija]]. Neki čak smatraju da se dolomit razvija pri ovim uvjetima posredstvom sulfatno-reducirajućih bakterija. Rade se i druga istraživanja kojima se ističu nove zanimljive poveznice između geologije (koja djeluje u velikim razmjerima) i [[mikrobiologija\|mikrobiologije]] (koja djeluje u malim razmjerima).

Dolomit: razlika između inačica