|
== Povijest ==
== Povijest ==
Selo Pridraga prvi puta se spominje [[11. veljače|11. veljače ]] [[1980.]] Tog dana je don Vicko Ivčić vjenčavao Mihovila Arlića sina Ikasovog iz Dračevice s Marom Vidučić, kćeri Ivanovom »isprid drage«. Uzrok kasnoj pojavi tog imena leži u činjenici što je naziv Pridraga novijeg postanka, a na njenom položaju bilo je selo po imenu Dolac.
Dolac, kako je smatrao Bianchi, po prvi puta se spominje u dokumentu iz [[1324.]] godine kojim bribirski knezovi ovlašćuju Zadar da može udariti namete na kmetove u svom distriktu koji se proteže do linije Rogovo – Nadin – Dolac. No ta Bianchiova tvrdnja nije točna jer je Gunjača pronašao dokument, zapravo ispravu koju je [[1242.]] godine kralj Bela IV. izdao u Klisu. Njome kralj daje povlastice Zadru, odnosno potvrđuje povlastice koje je Zadru dao njegov brat Koloman, herceg u Hrvatskoj, kad uz novac za popravak porušenih gradskih bedema daje još i zemlju, zapravo teritorij koji se na istoku proteže do crte Rogovo – Nadin – Martindol. Ovo zadnje mjesto je toponimska složenica, a znači Dol sv. Martina, odnosno Dolac.
Dolac je selo koje se sastojalo od nekoliko zaseoka, poznatija su bila Šprljevac, Lupoglavac, Pećarevac, Ripište, Zabrđane, Kukalj, Šušnjar od kojih su danas ostali samo istoimeni bunari. Dolac se prostirao otprilike od današnje ceste što iz Zadra vodi u Obrovac na istoku do Novigradskog mora na zapadu te od jaruge Mošunja na jugu do Karinskog mora na sjeveru. Razvitak Doca omogućilo je plodno polje koje ga je okruživalo sa svih strana te obilje vode. Za vrijeme agrarne proizvodnje Dolac je imao veliku povijesnu važnost i bio najistaknutije mjesto na tom području, sve dok na dijelu njegova teritorija nije izgrađen Novigrad, koji tada preuzima povijesnu ulogu Doca.
Dolac do svog najvećeg izražaja dolazi za vrijeme borbi hrvatskih feudalaca i ugarske krune, zapravo u fazi oslobođenja kraljice Marije, kćeri Ludovika Anžuvinskog, a žene kralja Sigismunda. Mariju je zajedno sa njenom majkom Jelenom Kotromanić zatočio ban Paližna na deset mjeseci u Novigradu. Nakon oslobođenja iz zatočeništva Marija je dovedena u susjedni Dolac odakle je [[4. lipnja]] [[1387.]] po Šibenčaninu Tomi Soviću obavijestila Splićane, Trogirane i Šibenčane o svom oslobođenju.
Dolac se u XVI. stoljeću, pred sam kraj svog postojanja, nalazio pod mletačkom vlašću, a većina stanovništva koje je u njemu živjelo priključuje se Uskocima. Zbog toga Venecija [[1559.]] godine formira razne straže kojima je zadatak bio spriječavanje suradnje stanovništva s Uskocima. U Docu zbog velikog teritorija bila je premalo jedna straža, te je Venecija podijelila Dolac na Gornji i Donji i u svaki stavila po jednu stražu. Važno je objasniti koji je Dolac Gornji, a koji Donji. Mi danas nazivamo da je »gore« ono što je na sjeveru, a »dolje« ono što je na jugu. To potječe od pojave kartografije, jer nam sjever na karti označava »gore«. Inače u narodu se prije orijentacija označavala položajem sunca pa je strana gdje je ono izlazilo nazvana sa »gore«, a suprotna strana, zapadna, sa "dolje". Dakle Dolac Gornji nalazio se na istočnoj strani nekadašnjeg Doca, a Donji Dolac na zapadnoj.
Nakon što je utvrđena mletačko-turska granica u Docu, u strahu da će Turci pokušati doći do Zadra i zauzeti ga, general Foscoli spaljuje i ruši sve veće objekte u blizini granice. Tako se na udaru prvi našao Dolac iz kojeg dosta stanovnika mahom iseljava u susjedni, tvrđavom zaštićeni i sigurni Novigrad. Bježeći pred Turcima u Dolac dolazi novo stanovništvo koje se stapa sa malobrojnim Dočanima, zajedno obnavljaju porušeno selo i daju mu ime Pridraga.
Pridraga je nastala prije nešto više od tri stoljeća. U neku ruku bila je usko vezana za Novigrad, imala je zajedničkog župnika i starješinu sve dok joj zapovjednik Nakić [[1810.]] godine nije dao vlastitog starješinu i župnika. Od tada počinje veći razvoj Pridrage, ponajviše zbog toga što stanovnici nisu trebali više plaćati poreze na vlastitu zemlju. Sve do tad svake godine na Dan sv. Martina morali su davati novigradskoj tvrđavi četvrtinu ječma, zobi i pšenice, desetinu vina i 22 solda.
U prošlom stoljeću Pridraga je oštećena raznim razaranjima. Zahvaćena [[Prvi svjetski rat|Prvim]] i [[Drugi svjetski rat|Drugim svijetskim ratom]], velikom gosodarskom krizom, hrvatskim proljećem i na kraju, [[Domovinski rat|Domovinskim ratom]] u kojem je najviše stradala. Nakon [[1995.]] Pridraga se lagano počela oporavljati od posljedica rata, svi stambeni objekti su obnovljeni, sagrađena je škola, crkva i druge važne ustanove te naravno, te se većina Pridražana vratila u Pridragu.
== Kultura ==
== Vanjske poveznice ==
*[http://www.sjaj.hr/pridraga/ Župa Pridraga]
*[http://www.pridraga.net/Pridraga.htm www.pridraga.net]
{{Mrva-naselje hr}}
|
