Paralela (zemljopis): razlika između inačica

'''Paralelom''', ponekad i '''usporednicom''', naziva se [[kružnica]] koja spaja sve [[Točka (geometrija)|točke]] iste [[geografskazemljopisna širina|geografskezemljopisne širine]] na površini [[Zemlja|Zemlje]]. Prema drugoj postojećoj definiciji, paralela je ''[[opseg]] kružnog presjeka zemljine [[kugla|kugle]] s ravni koja se u prostoru nalazi ortogonalno prema zemljinoj osi.'' Najčešće se označavaju svaka deseta ili dvadeseta paralela.

Paralele opasuju Zemlju u smjeru istok - zapad i paralelneidu suparalelno s [[ekvator]]om, dok su [[meridijan]]i okomiti na paralele, i uvijek dotiču kroz oba Zemljina [[pol]]a. Ekvator je najveća paralela, a prema sjevernosjeveru i južnojugu od njega paralele su sve kraće. Sjeverni i južni pol su najmanje paralele (praktički su točke) koje se nalaze 90° južno, te 90° sjeverno od ekvatora. Za razliku od paralela, svi meridijani su jednako dugi i svaki polazi od jednog i završava na drugom [[pol]]u. Razmak između dviju paralela je svuda približno 111 [[km]].

Paralele se dijele na sjeverne i južne, ovisno o tome nalazeda li se nalaze sjeverno ili južno od ekvatora, koji je prema tome ''nulta paralela'' i dijeli Zemlju na [[sjeverna polutka|sjevernu]] i [[južna polutka|južnu polutku]]. Dok on proizlazi iz prirode [[rotiranje|rotirajućegrotirajuće]] [[geoidkugla|geoidakugle]], [[Grinički meridijan|nulti meridijan]] u Greenwichu jestje ''proizvoljno'' dogovoren.

[[Polumjer]] paralele smanjuje se s [[kosinus]]om [[geografskazemljopisna širina|geografskezemljopisne širine]] ''β'' prema [[pol]]ovima i zbog toga iznosi na kugli polumjera ''R'' točno ''r = R·cos β''. Za razliku od toga, [[meridijan]]i imaju uvijek jednak polumjer, jer polaze i završavaju na Zemljinim polovima.

* [[Sjeverni pol]] na 90° sjeverne geografske širine.sjeverno

Zemljin ekvator je najduža paralelaparalel i dijeli Zemljuju na dvije polutke. Kad bi Zemlja imala oblik prave kugle, (R=6371,2 km), ekvator bi bio dug 40.032 km. No, Zemlja je spljoštena za 0,3 postotka, tako da je ekvator u stvarnosti dugačak 40.075 km, dok je dužina meridijana 40.009 km.

Osobitost pojedinih obratnica, [[Rakova obratnica (geografija)|Rakove]] i [[Jarčeva obratnica (geografija)|Jarčeve]], je u tome da ih određuje ''najsjeverniji'' i ''najjužniji'' položaj [[Sunce|Sunca]] u [[zenit]]u na Zemlji. Zbog kosine [[ekliptika|ekliptike]], obje se nalaze na 23°27' [[geografskazemljopisna širina|geografskezemljopisne širine]], sjeverno i južno. Na obratnicama podnevno sunce je točno u [[zenit]]u početkom [[astronomija|astronomskog]] [[ljeto|ljeta]] odnosno [[zima|zime]] (na [[sjeverna polutka|sjevernoj polutkipolutci]] to je [[21. lipnja]] i [[21. prosinca]], a na [[južna polutka|južnoj]] obrnuto).

Polarni krugovi su, opet, one dvije zemljopisne širine gdje Sunce istih dana upravo ''više ne zalazi'' odnosno, ''više ne izlazi''. Od [[sjeverni pol|sjevernog]] odnosno [[južni pol|južnog pola]] udaljene su jednako kao i Jarčeva i Rakova obratnica od [[ekvator]]a i nalaze se na 66°33' sjeverne odnosno južne geografskezemljopisne širine. U smjeru prema polovima polarni krugovi - koji se, radi [[astronomska refrakcija|astronomske refrakcije]] ustvari nalaze na oko ± 67°12' - omeđuju područja s pojavama [[polarni dan|polarnog dana]] [[ljeto|ljeti]] i [[polarna noć|polarne noći]] [[zima|zimi]] (traju od jednog do 26 tjedana).

Zemljini polovi nalaze se uvijek točno na 90° sjeverne odnosno južne geografskezemljopisne širine. Oni su sasvim posebni, jer predstavljajupretstavljaju zapravo točku definiranu [[sjecište]]m svih [[meridijan]]a.