Tolteci: razlika između inačica

[[Slika:Toltečki_Chacmool.jpg|thumb|Ležeći Chacmool, Tula, Hidalgo.]] '''Tolteci''' (Toltec, Tolteca, Tolteca-Chichimeca).- Tolteci su stari indijanski narod, vjerojatno iz grupe [[Chichimec]], koji je središnjim Meksikom dominirao između 10 i 12. stoljeća. Po govoru pripadali su [[Nahuatlan]] Indijancima, odnosno bijahu srodni Astecima. Točno vrijeme dolaska, odnekuda sa sjevera, još je prilično mutno. Njihovo ime došlo je po njihovom urbanom centru [[TollanTollán]]u koje označava ''mjesto'' /gdje raste/ ''trska'' ("''junto ó cerca del tule ó del tular''; ''“Place of the Reeds”'' ili ''“reed people”''). –Neki njihovo ime prevode kao “''master builders''”, u svakom slučaju istina je da su bili majstori arhitekture, vješti kultiviranju [[kukuruz]]a, [[grah]]a, [[pamuk]]a i drugih kultura. Odjeća im je bila pamučna, sastojala se od pregača, vjerojatni istih koje su Asteci nazivali ''maxtatl'', ''ex'' u [[Maya]] ili ''taparabo'' kod [[Quiché]] Indijanaca, a na nogama sandale od enekena (henequen). Žene su imale bezrukavni [[huipil]], i [[enaguas]]-haljine od pamuka. Ratnika Tolteka nosio je zaštitni oklop punjen pamukom, a od oružja sulice i ratne kijače sa vršcima od opsidijana. Palače i kuće bijahu od kamena, a poznavali su i parne kupelji ([[temascal]]) . Tolteci su bili mnogobošci, a [[Tloque Nahuaque]] stvoritelj je svijeta. Mit spominje i divove [[Quinames]] koja su uništila stara plemena [[Olmeci]] i [[Xicalanca]].

[[Slika:Tula.jpg|thumb|left|Figure Atlanta na vrhu Tule. Ove figure imenjaci su možebitnih stanovnika potopljene Atlantide u Atlantskom oceanu. U kakvom su odnosu astečka riječ 'atl' (=voda) sa Atlantidom, njihovom prapostojbimom A(z)tlan, Atlantskim oceanom, i ovim Atlantima na vrhu svetišta piramide u Tuli, ostat će najvjerojatnije vječna tajna.]] Najranija povijest Tolteca spominje se negdje od ranog 5. stoljeća, a današnji autori osporavaju Valliantovu tvrdnju iz "''The Aztecs of Mexico''" da su Tolteci Vladali [[Teotihuacan]]om. Prema Ixtlilxochitlu Period TollanaTollána je od 503.-510. Od onda počinje vladavina poglavica [[Chalchiuhtlanetzin]] 510-562, [[Ixtlilcuechahauac]] 562-614., [[Huetzin I]] 614-666, [[Totepeuh I]] 666-718, [[Nacoxoc]] 718-770, [[Mitl-tlacomihua]] 770-829, kraljica [[Xihuiquenitzan]] 829-833, [[Iztaccaltzin]] (Izaccaltzin) 833-885, [[Topiltzin I]] 885-959. Ratovi sa Čičimecima[[Čičimeci]]ma javljaju se u vrijeme Topiltzina .On je prisiljen svoju vlast predati u ruke Ihuitimalu. I u paralelnom kraljevstvu vlada toltečka dinastija u Dolini Meksika, tu su [[Mixcoatl Mazatin]] 804-869, [[Texcaltepocatl Huetzin]] 869-897, Ihuitimal 897-925, ili (887-923), Topiltzin I 925-947 ili (923-947). Ni stari indijanski podaci se ne poklapaju. Govori se da je Ihuitinal naslijedio oca 897., međutim prema Analima iz Kvauhtitlana (''Annals of Cuauhtitlan'') on mijenja odbjeglog Topiltzina 887. Topiltzin se vraća 923. a Ihuitimal završava svoje kraljevanje dvije godine kasnije (925). Stoga je Topiltzin ostao na tronu do 959, a kako slijedi bio je smjenjen 947.