Stjepan Krasić: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja |
|||
Redak 10:
Za hrvatsku je znanost bitan što je svojim radom iz 1996. o dominikanskom generalnom učilištu ili sveučilištu u Zadru g. 1996. pomaknuo skoro trista godina u prošlost.
Djelom "Počelo je u Rimu" je obilato pomaknuo početke normiranja hrvatskoga jezika skoro dvjesta godina u prošlost u odnosu na stavove koje je znanost do tada široko prihvaćala, u 16. stoljeće. Tako je dodatno potvrdio stavove hrvatskog jezikoslovca [[Stjepan Babić|Stjepana Babića]]<ref>Stjepan Babić: Hrvatski jučer i danas, Školske novine, Zagreb, 1995., ISBN 953-160-052-X, str. 249</ref>. Krasić je svoj dokaz izveo po tome što je dokazao da se u 17. st., temeljem dekreta pape [[Grgur XV.|Grgura XV.]] i pape [[Urban VIII.|Urbana VIII.]] hrvatski jezik morao predavati i učiti na najpoznatijim europskim sveučilištima kao što su sveučilišta u Beču, Bologni, Louvainu, Madridu, Padovi, Parizu, Salamanci itd.).
Autorom je prve sustavnije povijesti bivše Dalmatinske dominikanske provincije, danas Hrvatske dominikanske provincije Marijina Navještenja, obuhvativši razdoblje otkad su dominikanci došli na hrvatske prostore pa sve do danas. U tom je radu otkrio nekoliko desetak samostana, dotad nepoznatih.▼
Među njegova otkrića je i to što je otkrio da je osoba koja je osnovala "Ugarsku provinciju", koja je od 1221. do 1380. u svom sklopu imala sve samostane na hrvatskom i albanskom području, bio Pavao Dalmatinac (u suvr. literaturi znanog kao "Paulus Hungarus"). Pavao Dalmatinac je bio do tada profesor prava na bolonjskom sveučilištu i ujedno prvi poznati Hrvat koji je bio sveučilišnim profesorom. Uz to je bio prijateljem utemeljitelju Reda sv. Dominika i bio je prvim [[prior]]om samostana u Bologni.▼
▲Autorom je prve sustavnije povijesti bivše Dalmatinske dominikanske provincije, danas [[Hrvatska dominikanska provincija Marijina Navještenja|Hrvatske dominikanske provincije Marijina Navještenja]], obuhvativši razdoblje otkad su dominikanci došli na hrvatske prostore pa sve do danas. U tom je radu otkrio nekoliko desetak samostana, dotad nepoznatih.
▲Među njegova otkrića je i to što je otkrio da je osoba koja je osnovala "Ugarsku provinciju", koja je od 1221. do 1380. u svom sklopu imala sve samostane na hrvatskom i albanskom području, bio Pavao Dalmatinac (u suvr. literaturi znanog kao "Paulus Hungarus"). [[Pavao Dalmatinac]] je bio do tada profesor prava na bolonjskom sveučilištu i ujedno prvi poznati Hrvat koji je bio sveučilišnim profesorom. Uz to je bio prijateljem utemeljitelju Reda sv. Dominika i bio je prvim [[prior]]om samostana u Bologni.
== Djela ==
| |||