Stjepan Krasić: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Kubura (razgovor | doprinosi)
Kubura (razgovor | doprinosi)
Redak 10:
Za hrvatsku je znanost bitan što je svojim radom iz 1996. o dominikanskom generalnom učilištu ili sveučilištu u Zadru g. 1996. pomaknuo skoro trista godina u prošlost<ref name="Razgovor">[http://www.citluk.ba/index.php?option=com_content&view=article&id=1021:razgovor-s-ovogodinjim-dobitnikom-nagrade-za-ivotno-djelo-prof-dr-stjepanom-krasiem&catid=8:kultura-i-umjetnost Općina Čitluk] (t.v.): Razgovor s ovogodišnjim dobitnikom nagrada ze životno djelu, prof. dr Stjepanom Krasićem, 7. srpnja 2010. </ref>.
 
Djelom "Počelo je u Rimu" je obilato pomaknuo početke normiranja hrvatskoga jezika skoro dvjesta godina u prošlost u odnosu na stavove koje je znanost do tada široko prihvaćala, u 16. stoljeće<ref name="Razgovor"> </ref>. Tako je dodatno potvrdio stavove hrvatskog jezikoslovca [[Stjepan Babić|Stjepana Babića]]<ref>Stjepan Babić: Hrvatski jučer i danas, Školske novine, Zagreb, 1995., ISBN 953-160-052-X, str. 249</ref>. Krasić je svoj dokaz izveo po tome što je dokazao da se u 17. st., temeljem dekreta pape [[Grgur XV.|Grgura XV.]] iz 1622. i pape [[Urban VIII.|Urbana VIII.]] iz 1623. hrvatski jezik morao predavati i učiti na najpoznatijim europskim sveučilištima kao što su sveučilišta u Beču, Bologni, Louvainu, Madridu, Padovi, Parizu, Salamanci itd.), odnosno u okviru [[katolička obnova|katoličke obnove]] nakon [[Tridentski sabor|Tridentskog sabora]] (1545. – 1563.)<ref>[http://www.brotnjo-online.com/index.php?option=com_content&task=view&id=1491&Itemid=36 Brotnjo.info] Mile Pavlović: U hotelu Brotnjo u Čitluku na svečan je način predstavljena nova knjiga akademika Stjepana Krasića, 19. travnja 2010.</ref>. Dekrete je izdao [[Zbor za širenje vjere]] u ime papa<ref>[http://www.matica.hr/Vijenac/vijenac265.nsf/AllWebDocs/ogr1 Vijenac br. 265/2004.] Sandra Cekol: Čeh, Leh i Meh, 29. travnja 2004.</ref>.
 
Autorom je prve sustavnije povijesti bivše Dalmatinske dominikanske provincije, danas [[Hrvatska dominikanska provincija Marijina Navještenja|Hrvatske dominikanske provincije Marijina Navještenja]], obuhvativši razdoblje otkad su dominikanci došli na hrvatske prostore pa sve do danas. U tom je radu otkrio nekoliko desetak samostana, dotad nepoznatih<ref name="Razgovor"> </ref>.