Inačica od 10. svibnja 2009. u 01:39 uredi PerkaBot (razgovor \| doprinosi) Botovi 14.700 edits m razdvojbe_za_Pejsaž_za_značenje_Pejzaž_(likovni) ← Starija izmjena		Inačica od 21. prosinca 2010. u 05:47 uredi ukloni ovu izmjenu Kubura (razgovor \| doprinosi) 155.232 edits Nema sažetka uređivanja Novija izmjena →
Redak 1: '''Šime Vučetić''' ([[Vela Luka]], [[21. ožujka]] [[1909]]. - [[Zagreb]], [[28. srpnja]] [[1987]].), [[Hrvatska\|hrvatski]] književnik. Osnovnu školu završio je u zavičaju, gimnaziju u [[Split]]u i učiteljsku [[škola\|školu]] u [[Dubrovnik\|Dubrovniku]]. Do 1941. radio je kao [[učitelj]] po [[dalmacija\|dalmatinskim]] [[selo\|selima]], a zatim u Splitu radi kao član redakcije "[[Slobodna Dalmacija\|Slobodne Dalmacije"]]. Od 1947. g. živi u [[Zagreb]]u gdje se bavi istaknutim kulturnim radom, a od 1964. je slobodni profesionalni književnik te potom član Akademije znanosti i umjetnosti. Za svoj književni [[rad (ekonomija)\|rad]] dobio je i mnoga priznanja npr. Nagradu Društva književnika Hrvatske i [[nagrada Vladimir Nazor\|Nagradu "Vladimir Nazor"]] za životno djelo. Umro je u Zagrebu 28. srpnja 1987.g. Šime Vučetić bio je vrstan esejist. Objevio je zbirke [[esej]]a "Između dogme i apsurda" te "Granice" u kojima razmatra mnoge suvremene društvene i književne probleme. Isto tako je pisao [[kritika\|kritike]], [[studija\|studije]] i [[ogled\|oglede]] o mnogim hrvatskim književnicima, npr. o [[Marko Marulić\|Marku Maruliću]], [[Antun Gustav Matoš\|Antunu Gustavu Matošu]], [[Miroslav Krleža\|Miroslavu Krleži]] i drugima. Osim toga priredio je i veći [[broj]] dijela naših književnika, a sastavljao je i [[antologija\|antologije]] i zbornike. Kao i većina [[književnik]]a tako je i Šime Vučetić prošao kroz nekoliko [[faza]] u svom stvaranju. Prvu fazu čine njegove [[mladost\|mladenačke]] pjesme okupljene u [[zbirke\|zbirkama]] "Svanuća" i "Pjesme Ilije Labana". Iako smještene u [[zavičaj]]ni [[prostor]], tu ga ne zaokupljaju [[Pejzaž (likovni)\|pejzaži]] koliko ljudske [[sudbina\|sudbine]]: sudbine matera bez sinova, sinova bez [[domovina\|domovine]] i sl. Redak 13: "Rodio sam se u Veloj Luci na otoku Korčuli i rado u zagradama pišem one brojke što se blesavo zovu datumom rođenja (21. ožujka 1909.). Rođen sam dakle na moru, u selu, ribarskom, težačkom, pomoračkom. I živio sam na selu cijelo tzv. djetinjstvo, a moj prvi izlet bio je opet u susjedno selo, u [[Blato]] (1915.)..." "Kadkada sam, nehotice, promatrao očeve radne ruke, i materine u kuhinji: tako su mi te ruke izgledale čudnovate! Kad bi mati na primjer strigla svoje tri ovce! Kad bi otac okopavao lozu, oštrio pritke, brao travu držao vjedro [[vino\|vina]]! Kako je bio radišan moj otac. Od zore do kasno u mrak on je radio. On je živio starinskim životom, i za nova [[vrijeme (fizika)\|vremena]] nije brigao. Tako nije ni čudo da se u mojim pjesmama iznose slike [[selo\|sela]], [[more\|mora]] i zamlje. Ta se komponenta zadržala u mojoj [[poezija\|poeziji]] sve do starosti. Bili su to komadići vedrine u teškim životnim prilikama." Valja spomenuti da je na njegov poticaj hrvatska pjesnikinja [[Lucija Rudan]] počela pisati pjesme na [[čakavsko narječje\|čakavici]], koje su ju kasnije i proslavile<ref>[http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20050310/kultura03.asp Slobodna Dalmacija] Mirko Crnčević: Život ispunjen čakavskom pjesmom, 10. ožujka 2005.</ref>. == Pjesme == Line 27 ⟶ 29: * "[[Krležino književno djelo]]", * "[[Svjetlost u rudniku]]", * "[[To si ti ~~ovjde~~ovdje]]". == Izvori == {{izvori}} {{Književnici razdoblja 1857. - 1952.}} Line 35 ⟶ 40: [[Kategorija:Hrvatski književnici]] [[Kategorija:Dobitnici nagrade Vladimir Nazor]] [[Kategorija:Hrvatski esejisti]] [[Kategorija:Hrvatski književni kritičari]] [[sh:Šime Vučetić]]

Šime Vučetić: razlika između inačica