Razlika između inačica stranice »Šime Vučetić«

Dodano 536 bajtova ,  prije 9 godina
bez sažetka
m (razdvojbe_za_Pejsaž_za_značenje_Pejzaž_(likovni))
'''Šime Vučetić''' ([[Vela Luka]], [[21. ožujka]] [[1909]]. - [[Zagreb]], [[28. srpnja]] [[1987]].), [[Hrvatska|hrvatski]] književnik.
 
Osnovnu školu završio je u zavičaju, gimnaziju u [[Split]]u i učiteljsku [[škola|školu]] u [[Dubrovnik|Dubrovniku]]. Do 1941. radio je kao [[učitelj]] po [[dalmacija|dalmatinskim]] [[selo|selima]], a zatim u Splitu radi kao član redakcije "[[Slobodna Dalmacija|Slobodne Dalmacije"]]. Od 1947. g. živi u [[Zagreb]]u gdje se bavi istaknutim kulturnim radom, a od 1964. je slobodni profesionalni književnik te potom član Akademije znanosti i umjetnosti. Za svoj književni [[rad (ekonomija)|rad]] dobio je i mnoga priznanja npr. Nagradu Društva književnika Hrvatske i [[nagrada Vladimir Nazor|Nagradu "Vladimir Nazor"]] za životno djelo. Umro je u Zagrebu 28. srpnja 1987.g.
 
Šime Vučetić bio je vrstan esejist. Objevio je zbirke [[esej]]a "Između dogme i apsurda" te "Granice" u kojima razmatra mnoge suvremene društvene i književne probleme. Isto tako je pisao [[kritika|kritike]], [[studija|studije]] i [[ogled|oglede]] o mnogim hrvatskim književnicima, npr. o [[Marko Marulić|Marku Maruliću]], [[Antun Gustav Matoš|Antunu Gustavu Matošu]], [[Miroslav Krleža|Miroslavu Krleži]] i drugima. Osim toga priredio je i veći [[broj]] dijela naših književnika, a sastavljao je i [[antologija|antologije]] i zbornike.
 
Kao i većina [[književnik]]a tako je i Šime Vučetić prošao kroz nekoliko [[faza]] u svom stvaranju. Prvu fazu čine njegove [[mladost|mladenačke]] pjesme okupljene u [[zbirke|zbirkama]] "Svanuća" i "Pjesme Ilije Labana". Iako smještene u [[zavičaj]]ni [[prostor]], tu ga ne zaokupljaju [[Pejzaž (likovni)|pejzaži]] koliko ljudske [[sudbina|sudbine]]: sudbine matera bez sinova, sinova bez [[domovina|domovine]] i sl.
"Rodio sam se u Veloj Luci na otoku Korčuli i rado u zagradama pišem one brojke što se blesavo zovu datumom rođenja (21. ožujka 1909.). Rođen sam dakle na moru, u selu, ribarskom, težačkom, pomoračkom. I živio sam na selu cijelo tzv. djetinjstvo, a moj prvi izlet bio je opet u susjedno selo, u [[Blato]] (1915.)..."
"Kadkada sam, nehotice, promatrao očeve radne ruke, i materine u kuhinji: tako su mi te ruke izgledale čudnovate! Kad bi mati na primjer strigla svoje tri ovce! Kad bi otac okopavao lozu, oštrio pritke, brao travu držao vjedro [[vino|vina]]! Kako je bio radišan moj otac. Od zore do kasno u mrak on je radio. On je živio starinskim životom, i za nova [[vrijeme (fizika)|vremena]] nije brigao. Tako nije ni čudo da se u mojim pjesmama iznose slike [[selo|sela]], [[more|mora]] i zamlje. Ta se komponenta zadržala u mojoj [[poezija|poeziji]] sve do starosti. Bili su to komadići vedrine u teškim životnim prilikama."
 
Valja spomenuti da je na njegov poticaj hrvatska pjesnikinja [[Lucija Rudan]] počela pisati pjesme na [[čakavsko narječje|čakavici]], koje su ju kasnije i proslavile<ref>[http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20050310/kultura03.asp Slobodna Dalmacija] Mirko Crnčević: Život ispunjen čakavskom pjesmom, 10. ožujka 2005.</ref>.
 
== Pjesme ==
* "[[Krležino književno djelo]]",
* "[[Svjetlost u rudniku]]",
* "[[To si ti ovjdeovdje]]".
 
== Izvori ==
{{izvori}}
 
{{Književnici razdoblja 1857. - 1952.}}
[[Kategorija:Hrvatski književnici]]
[[Kategorija:Dobitnici nagrade Vladimir Nazor]]
[[Kategorija:Hrvatski esejisti]]
[[Kategorija:Hrvatski književni kritičari]]
 
[[sh:Šime Vučetić]]