Hrvatski radnički savez: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja |
Nema sažetka uređivanja |
||
Redak 1:
'''Hrvatski radnički savez''' (kratica: ''HRS'') je bio [[sindikati|sindikalna]] organizacija [[Hrvatska seljačka stranka|Hrvatske seljačke stranke]].<ref name="razgovor Čulić">[http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20031011/sdmagazin02.asp Slobodna Dalmacija] Razgovor - Željko Čulić, sin "narodnog neprijatelja": Oca sam 1945. prikriveno pokapao (razgovarao Damir Pilić), pristupljeno 14. veljače 2011.</ref>
Utemeljen je [[1921.]] godine. Kroz povijest je bio pod utjecajem nekoliko ideoloških struja: do 1925. je bio samostalan, uz početni utjecaj pravaša te kasniji [[HRSS]]-a. Kasnije je jačao HSS-ov utjecaj, a od 1935. se u potpunosti vezuje uz HSS. Pred drugi svjetski rat je rasla indoktrinacija KPJ među članstvom HRS-a, osobito na hrvatskom jugu.<ref name="Boban">[http://hrcak.srce.hr/file/87091 Radovi Zavoda za hrvatsku povijest, Vol.17 No.1 Listopad 1984.] Bosiljka Janjatović, Politika HSS prema radničkoj klasi. Hrvatski radnički savez 1921–1941. godine. Centar za kulturnu djelatnost – Institut za historiju radničkog pokreta Hrvatske, Zagreb 1983. (prikaz Branke Boban) </ref>.
<!--
HSS ga je osnovao kao dio njegovog programa posvećenog radničkoj klasi, a radi poboljšanja radnih i životnih uvjeta radništvu i općenito životni standard radničkih slojeva. Drugi razlog je bio odvojiti radništvo od utjecaja KPJ i SSSR-a.
-->
Najviše je podružnica imao po Hrvatskoj, ali bilo ih je i u Sloveniji i u BiH (Sarajevo i dr.). Prema struci, najviše je okupio radnike tekstilne industrije, građevinarstva, šumarstva, rudare, "radnike seljake" <ref name="Boban"/>
Politika HRS-a je pratila politiku matične stranke HSS-a: tolerancija,
demokracija i sloboda. Za razliku od komunista, nije tražio ukidanje, nego reformiranje privatnog vlasništva. Protivio se oružanoj klasnoj borbi, diktaturu proletarijata, a socijalni program je glasio "nacionalna sloboda i socijalna pravda". Nakon 1939. se ističe da bi radništvo trebalo se sporazumjeti s domaćim kapitalom, koji ne eksploatira domaće radništvo kao međunarodni. Sporazum s domaćim je značilo da se ne radi protiv nacionalnih interesa, kao i interesa posloprimaca i poslodavaca.<ref name="Boban"/>, HRS-ove [[štrajk]]ove nije odlikovalo nasilje, nego mirni pristup, pregovaranjem s poslodavcima<ref name="Boban"/>; s druge strane, KPJ je za svoje ciljeve pribjegavala i terorističkim metodama: likvidacijama političkih protivnika, zastrašivanjem stanovništva i destruktivnim štrajkovima radi destabilizacije nepoželjne vlasti, dok su radnička prava nerijetko bila u drugom planu. <ref name="razgovor Čulić"/>
Do 1937. je HRS bio glavni stjegonoša borbe za nacionalna i radnička prava i socijalnu pravdu u [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. Dotad je "konkurentski", [[Komunistička partija Jugoslavije|komunistički]] [[Ujedinjeni radnički savez sindikata Jugoslavije|URSSJ]] bio djelovao na rubu zakona. Do 1925. se povremeno surađivalo s komunistima, no nakon 1925. se odbijalo suradnju s njima.<ref name="Boban"/> Nakon što je [[Josip Broz Tito]] došao [[1937.]] na čelo KPJ, matične stranke URSSJ-u, odnosi HRS-a i URSSJ su se znatno pogoršali. Situacija je došla dotle da je čelni čovjek HRS-a [[Alojz Pećnik]] 1941. ocijenio u izjavi za splitski dnevnik [[Novo doba (Split)|Novo doba]] da su HRS-u glavni neprijatelji redom "''nezasitni kapital''", onda već na drugom mjestu "''marksisti''" i tek na trećem mjestu ondašnja državna vlast.<ref name="razgovor Čulić"/>
Izvori za neslogu su bili višestruki: HRS je bio HSS-ov i radio je za hrvatsku stvar, za hrvatsku državu, dok je KPJ bio internacionalistički, protiv nacionalne države.<br>
Drugi razlog je bila otimačina članova odnosno odvajanje ljudi od HSS-a. Činjenica je bila da je KPJ imala neusporedivo manje članstvo u sindikatima, u usporedbi s HSS-ovim HRS-om. Da bi KP-ov URSSJ dovukao sebi ljudstvo koje im je bilo potrebno za njihove ciljeve (podizanje oružanog ustanka, po naputku svojih
Čelne osobe HRS-a su bile izložene progonima<ref>[http://arhinet.arhiv.hr/_Pages/PdfFile.aspx?Id=740 Hrvatski državni arhiv] Režimske i reakcionarne organizacije 1911.-1941. </ref> od državnih vlastiju, jugonacionalista, ali i od konkurentske KPJ<ref name="razgovor Čulić"/><ref>[http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20010111/podlistak.htm Slobodna Dalmacija] Željko Čulić: HSS u Splitu između dvaju svjetskih ratova (2) - Duga serija ubojstava, pristupljeno 14. veljače 2011.</ref>, koja je vršila atentate na HRS-ove ljude (na Luku Čulića i dr.).
| |||