Boeing 737: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
{{Boeing zrakoplovi}}
m Bot: mijenjam promijenjenu poveznicu seattlepi.nwsource.com s www.seattlepi.com
Redak 43:
Na obje inačice je istovremeno nastavljen rad ali je Boeing 737 za svojim konkurentima [[BAC 1-11]], [[Douglas DC-9]] i [[Fokker F100#Fokker F28|Fokker F28]], bio u velikom zaostatku. Kako bi ubrzao razvoj Boeing je za izradu novog zrakoplova koristio 60% strukture (najviše [[trup zrakoplova]]) i sustava od postojećeg 727. Širina trupa bila je dovoljna za 6 sjedala u jednom redu (u odnosu na ''1-11'' i ''DC-9'' koji imaju pet u istom redu <ref name="Sharpe, p. 13"/>.) Proširen presjek i kratki trup aviona s motorima na repnom dijelu stvarao je [[Aerodinamika|aerodinamičke]] probleme te su se [[inženjer]]i odlučili za ugradnju motora na nosače ispod krila (što je za ono doba bilo neuobičajeno). Stavljanje ove težine (motori) ispod centra težišta dovelo je i do smanjenja naprezanja konstrukcije, što je omogućeno ugradnju lakšeg krila<ref>Sharpe and Shaw 2001, p. 18.</ref> a trup zrakoplova je i dalje bio blizu tla što je opet pojednostavilo opsluživanje aviona<ref name="JoeSutter">Sutter 2006, pp. 76–78.</ref>. Izbor motora pao je na turbofenski [[Pratt & Whitney JT8D-1]] <ref>Shaw 1999, p. 6.</ref>. S motorima ovješenim ispod krila Boeing se odlučio za ugradnju horizontalnog stabilizatora na trup aviona za razliku od T repa na Boeingu 727<ref name="Sharpe, p. 17"/>.
 
Prvotno se 737 počeo sastavljati u postrojenju Boeinga na [[Zračna luka King Country|zračnoj luci King Country]] u [[Kalifornija|Kaliforniji]] jer su se u tvornici na zračnoj luci u [[Zračna luka Renton|Renton]]u sklapali B-707 i B-727. Nakon 271 izrađenih zrakoplova sastavljanje aviona se ipak pri kraju 1970. seli u [[Renton]] <ref name="Wallace">Wallace, J. [http://seattlepiwww.nwsourceseattlepi.com/business/259251_boeing13.html "Boeing delivers its 5,000th 737,"] ''Seattle Post-Intelligencer'', 13. veljače 2006. Retrieved: 18. prosinca 2007.</ref><ref>Gates, Dominic. [http://www.forecastinternational.com/notable/seattletimes.pdf "Successor to Boeing 737 likely to be built in state."] ''Seattle Times'', 30. prosinca 2005. Retrieved: 10. veljače 2008.</ref>. Veći dio trupa izrađivan je u [[Wichita|Wichiti]] <ref>[http://www.hispanicbusiness.com/news/newsbyid.asp?id=25041&cat=PR+Newswire&more=/pr_newswire/ "Spirit AeroSystems, Inc., Completes First Developmental Section for 787 Dreamliner."] Pr newswire. Retrieved: 23. siječnja 2008.</ref>, [[Kansas]] a u Rentonu su ugrađivna krila, podvozje i na kraju proizvodne linije motori, avioelektronika i interijer. Nakon izlaska iz proizvodne linije ispitivani su sustava zrakoplova i motori te su avioni prije isporuke kupcima imali svoj probni let <ref>Shaw 1999, p. 16.</ref>.
 
Prvi od šest -100 prototipa iz tvornice je izašao u [[Prosinac|prosincu]] [[1966.]] godine, a probni let je imao [[9. travnja]] 1967. Tijekom gotovo 1.300 sati leta testiranja otkriveno je da zrakoplovi proizvode dodatni [[otpor]] pri velikim [[brzina]]ma koji bi mogao savinuti zadnju [[Krilo zrakoplova#Ramenjača|ramenjaču krila]] pri opterećenju od 34% iznad normalnog. Problem je riješen dodatnim ojačanjima ali je zrakoplov s time dobio na težini <ref>Sharpe 2001, pp. 19–20.</ref>. [[15. prosinca]] 1967. ''Federal Aviation Administration'' izdaje plovidbenu dozvolu za komercijalne letove Boeinga 737-100<ref name="Sharpe p. 20">Sharpe and Shaw 2001, p. 20.</ref>. 737 je bio prvi zrakoplov koji je kao dio svog certifikata imao odobrenje za ''"prilaz u kategoriji II"'' (visina odluke ispod 61 m (200 ft)<ref name="Redding 183">Redding 1997, p. 183.</ref>. Lufthansa je svoj prvi zrakoplov dobila [[28. prosinca]] 1967. a počevši s letovima [[10. veljače]] [[1968.]] postaje prvi ne-američki zračni prijevoznik koji u redovne letove uvodi boeingov avion<ref name="Sharpe p. 20"/>. Lufthansa je bila jedini veći kupac 737-100. Proizvedeno je samo 30 zrakoplova ove inačice <ref>Sharpe and Shaw 2001, p. 120.</ref>.