Inačica od 9. ožujka 2011. u 00:02 uredi Man Usk (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici, Ophoditelji 43.171 edit mNema sažetka uređivanja ← Starija izmjena		Inačica od 9. ožujka 2011. u 01:17 uredi ukloni ovu izmjenu El hombre (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici, Ophoditelji 17.446 edits Nema sažetka uređivanja Novija izmjena →
Redak 3: '''Lepenski vir''' je [[mezolitik\|mezolitsko]] i [[neolitik\|neolitsko]] nalazište na desnoj obali [[Dunav]]a u [[Đerdap]]skoj klisuri, istočna [[Srbija\|Srbija]]. Središte je jedne od najznačajnijih i najsloženijih [[pretpovijest\|pretpovijesnih]] kultura, koja je nazvana po dunavskom viru — „Lepenski vir.“ Na tom lokalitetu nastala su jedna od prvih sela u Europi, otprilike između 6000. i 5000. godine prije nove ere. Ljudi su naselili te prostore jer je ondje uvijek bilo mnogo ribe, pa su se tako mogli nastaniti na jednom mjestu tokom cijele godine. Glavni voditelj istraživanja ovog lokaliteta bio je profesor Dr [[Dragoslav Srejović]], poznati [[~~ahreolog~~Arheologija\|arheolog]], [[akademik]] i [[profesor]] Sveučilišta u [[Beograd]]u. Kultura Lepenskog vira rasprostire se duž Đerdapa na lokalitetima: Lepenski vir, Vlasac, Razvrata, Ikoana, Hajdučka vodenica, Alibeg, Padina. == Izvori == 1. “Ilustrirana enciklopedija svjetske povijesti”, 2007. godina == Vanjske poveznice == {{commonscat}} *[http://www.yurope.com/people/nena/Vir/ Bogata nalazišta Lepeničkog vira i njihova tumačenja] {{Mrva-pov}}

Lepenski vir: razlika između inačica