Vajska: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Redak 150:
== Povijest ==
U starom vijeku su na području Vajske nalazilo veliko naselje [[Kelti|Kelta]], o čemu svjedoči veliko keltsko groblje. Nakon Kelta u ovaj kraj dolaze [[Jazigi]] i u 1. st. pr. Kr. [[Rimljani]].
[[velika seoba naroda|Seobe naroda]] krajem starog vijeka su se vrlo rano osjetile na području Vajske. [[Huni]] su ovuda prošli još u 3. st., [[375.]] su zabilježeni prolasci Germana, Slavena i Avara. OtaadaOtada se Slaveni zadržavaju u ovim krajevima. Mađarski dolazak u Panonsku nizinu se ovdje brzo osjetio, tako da su već u 9. st. Mađari zauzeli ovaj kraj.
Velika [[Tatari|tatarska]] provala nije zaobišla ni Vajsku.
 
Još u 14. stoljeću se Vajska spominje kao [[Slaveni|slavensko]] naselje <ref> Josip Andrić: Deset godina među narodnim pjevačima bačkih Hrvata 1948.-1958., Klasje naših ravni br. 1-2/2003., str. 42</ref> u popisima bačkog dekanata.
 
Narodi koji su duže vremena nazočni u ovom kraju su Hrvati, Mađari i Nijemci. O tome svjedoče [[toponim|toponimi]] Šokački kraj, Švapski sokak, Mađarski sokak.<ref>[http://www.hrvatskarijec.rs/source/index.php/Vajska.html Hrvatska riječ] Zvonimir Pelajić: Vajska, 27. kolovoza 2010., preuzeto 14. ožujka 2011. </ref>
 
Od 1716. Vajskom upravljaju [[franjevci]] iz [[Bač]]a. Od 1788. se vode crkvene matice. Godine 1840. blagoslivlja se kamen temeljac za vajštansku crkvu sv. Jurja, koja će biti sagrađena 1842. godine. Franjevci su bili utemeljiteljima školstva u ovom kraju: pokrenuli su prvu vajštansku školu, a ista je djelovala u zgradi starog župnog dvora. Prosvjeta se ovdje širila i preko inih društava, koja su u svom programu imala i školovanje pučanstva: Gospodska kasina, Zemljoradnička kasina i ina.
Line 161 ⟶ 163:
Nekad su značajni gospodarski subjekti u Vajskoj bili poljoprivredno dobro Labudnjača i motel Provala kod [[jezero Provala|jezera]] istog imena koje se nalazi nedaleko od Vajske.
 
Danas je u Vajskoj nekoliko prodavaonica, vatrogasni dom, zdravstvena ambulanta, ljekarna, poljoprivredna ljekarna, osnovna škola te brojne udruge i društva kao što su lovačko društvo, udruge ribolovaca, ženske udruge.
 
== Stanovništvo ==