Otvori glavni izbornik

Vajska (srp. Вајска, mađ. Vajszka, nje. Wajska) je selo u jugozapadnoj Bačkoj, u Vojvodini, Srbija.

Vajska
Crkva sv. Jurja
Crkva sv. Jurja
Koordinate: 45°24′N 19°06′E / 45.4°N 19.1°E / 45.4; 19.1Koordinate: 45°24′N 19°06′E / 45.4°N 19.1°E / 45.4; 19.1
Država Srbija
Pokrajina Vojvodina
Okrug Južnobački okrug
Općina Bač
Površina
 - Ukupna 88,7 km²
Visina 89 m
Stanovništvo (2002.)
 - Naselje 3169
 - Naselje gustoća 36 st./km²
Poštanski broj 21426
Pozivni broj 021
Registracijska oznaka NS
Zemljovid
Vajska na karti Srbija
Vajska
Vajska
Jezero-provala
posude pronađene u Vajskoj

ImeUredi

O imenu Vajske ne postoji čvrsto stajalište, no pretpostavlja se da je dobila ime po rječici Vajš koja je tekla ovim područjem. O njenom postojanju svjedoči zemljovid tog kraja iz 1768. godine.

Zemljopisni položajUredi

Nalazi se na 45° 24' 39" sjeverne zemljopisne širine i 19° 6' 43" istočne zemljopisne dužine, na 89 metara nadmorske visine. Nalazi se nedaleko od granice sa Hrvatskom; tek nekoliko kilometara, preko Dunava, nalaze se Vukovar i Borovo.

Obližnja sela su Živa, Bođani i Labudnjača. Iako je Živa fizički odvojena, vodi ju se dijelom Vajske.

Upravna podjelaUredi

Nalaze se u okrugu Južna Bačka, u općini Bač.

 
grofovski dvorac koji se nalazio u današnjem seoskom parku

PovijestUredi

 
grb plemićke obitelji Gromon

U starom vijeku su na području Vajske nalazilo veliko naselje Kelta, o čemu svjedoči veliko keltsko groblje. Nakon Kelta u ovaj kraj dolaze Jazigi i u 1. st. pr. Kr. Rimljani. Seobe naroda krajem starog vijeka su se vrlo rano osjetile na području Vajske. Huni su ovuda prošli još u 3. st., 375. su zabilježeni prolasci Germana, Slavena i Avara. Otada se Slaveni zadržavaju u ovim krajevima. Mađarski dolazak u Panonsku nizinu se ovdje brzo osjetio, tako da su već u 9. st. Mađari zauzeli ovaj kraj. Velika tatarska provala nije zaobišla ni Vajsku.

Još u 14. stoljeću se Vajska spominje kao slavensko naselje [1] u popisima bačkog dekanata.

Predaju o dolasku šokačkih Hrvata u Vajsku zapisao je krajem 19. stoljeća Mato Babogredac. Po njoj su katolički Hrvati došli iz Bosne, i u velikim ratovima i ostalim zbivanjima boravili oko Bošnjaka. Nakon oslobađanja od Osmanlija dio je prešao u okolicu Vukovara, a poslije određenog vremena dio se vratio u Bošnjake, a dio je prešao Dunav i nastanio se upravo u Bođanima, Vajskoj i Plavni. Tim Hrvatima zajednički je govor (čista ikavica, kojom govore samo Hrvati), ista ili slična prezimena te mnoge zajedničke osobine.[2]

Narodi koji su duže vremena nazočni u ovom kraju su Hrvati, Mađari i Nijemci. O tome svjedoče toponimi Šokački kraj, Švapski sokak, Mađarski sokak.[3]

Od 1716. Vajskom upravljaju franjevci iz Bača. Od 1788. se vode crkvene matice. Godine 1840. blagoslivlja se kamen temeljac za vajštansku crkvu sv. Jurja, koja će biti sagrađena 1842. godine. Franjevci su bili utemeljiteljima školstva u ovom kraju: pokrenuli su prvu vajštansku školu, a ista je djelovala u zgradi starog župnog dvora. Prosvjeta se ovdje širila i preko inih društava, koja su u svom programu imala i školovanje pučanstva: Gospodska kasina, Zemljoradnička kasina i ina.

1990-ih je Vajsku pogodio i kulturološki zastoj. 2000. se obnovio ili pokrenuo rad brojnih manjinskih kulturno-umjetničkih društava, pa danas u Vajskoj svoje KUD-ove imaju Mađari, Rumunji, a mjesni Hrvati imaju svoju HKUPD Dukat koji djeluje od 2002. godine, a zajedničko je za Vajsku i Bođane.

Nekad su značajni gospodarski subjekti u Vajskoj bili poljoprivredno dobro Labudnjača i motel Provala kod jezera istog imena koje se nalazi nedaleko od Vajske.

Danas je u Vajskoj nekoliko prodavaonica, vatrogasni dom, zdravstvena ambulanta, ljekarna, poljoprivredna ljekarna, osnovna škola te brojne udruge i društva kao što su lovačko društvo, udruge ribolovaca, ženske udruge.

StanovništvoUredi

Stanovnici Vajske se nazivaju Vaištancima.[4]

  • 1961.: 4355
  • 1971.: 3798
  • 1981.: 3448
  • 1991.: 3272
  • 2002.: 3169

Prema popisu od 1991., u Vajskoj živi 3272 stanovnika, od čega:

  • Srba 1128 (34,9%)
  • Hrvata 556 (17,2%)
  • Rumunja 539 (16,7%)
  • Mađara 420 (13%)
  • Jugoslavena 373 (11,5%)
  • Slovaka 42, Roma 31, Crnogoraca 23, Ukrajinaca 22, Nijemaca 18, Rusina 9, Albanaca 8, ostalih 103

Prema popisu od 2002., u Vajskoj živi 3169 stanovnika, od čega:

  • Srba 1319
  • Rumunja 569
  • Hrvata 353
  • Mađara 341
  • Jugoslaveni 207
  • ostalih

Mjesni Nijemci su iz skupine Švaba. Trag toga je toponim Švapski sokak.

Prije srpske agresije na Hrvatsku, u Vajskoj je živjelo dosta Hrvata.
Kao vid pritiska, u Vajsku je ljeti 1991. bio smješten prihvatni centar za Srbe koji su napustili Hrvatsku.
Danas, u Vajskoj živi 17% Hrvata u Vajskoj, koji su iz hrvatske narodnosne skupine Šokaca.[5]

Hrvatske ustanove u VajskojUredi

HKUPD Dukat organizira manifestaciju Plavi Dunav prigrlio Savu.[7]

Poznati stanovniciUredi

 
Barun Deže Gromon


ŠportUredi

U Vajskoj djeluje nogometni klub Labudnjača.

IzvoriUredi

  • Slobodan Ćurčić, Broj stanovnika Vojvodine, Novi Sad, 1996.
  • Hrvatska riječ Zvonimir Pelajić: Vajska, 27. kolovoza 2010., preuzeto 14. ožujka 2011.
  1. Josip Andrić: Deset godina među narodnim pjevačima bačkih Hrvata 1948.-1958., Klasje naših ravni br. 1-2/2003., str. 42
  2. ZKVH M.K. i Z.P.: U Vajskoj obilježena 10. obljetnica rada HKUPD „Dukat“, 30. studenoga 2012. (pristupljeno 13. srpnja 2019.)
  3. Hrvatska riječ Zvonimir Pelajić: Vajska, 27. kolovoza 2010., preuzeto 14. ožujka 2011.
  4. Hrvatska matica iseljenika Plavi Dunav prigrlio Savu u Vajskoj, Tekst i fotografije: Ivan Andrašić
  5. KUD Stanislav Preprek
  6. Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata Hrvatska kulturno-pjevačka udruga „Zora“ – Vajska
  7. Hrvatska matica iseljenika Plavi Dunav prigrlio Savu u Vajskoj, Tekst i fotografije: Ivan Andrašić

Vanjske povezniceUredi