Ovo je glavno značenje pojma Plavna. Za druga značenja pogledajte Plavna (razdvojba).

Plavna (srp. Плавна, mađ. Palona, nje. Plawing, Plawingen) je selo u jugozapadnoj Bačkoj, u Vojvodini, Srbija.

Plavna

Katolička crkva
DržavaSrbija
PokrajinaVojvodina
OkrugJužnobački okrug
OpćinaBač

Površina
 • Ukupna54,8 km²
Koordinate45°20′N 19°07′E / 45.333°N 19.117°E / 45.333; 19.117

Stanovništvo (2002.)
 • Entitet1392
(25 st./km²)

Poštanski broj21428
Pozivni broj021
registracijska oznakaNS
Zemljovid
Plavna na zemljovidu Srbije
Plavna
Plavna

Zemljopisni položaj

uredi

Nalazi se na 45° 20' 49" sjeverne zemljopisne širine i 19° 7' 32" istočne zemljopisne dužine, na 84 metra nadmorske visine. Nalazi se nedaleko od granice s Hrvatskom; tek nekoliko kilometara, preko Dunava, nalaze se Vukovar i Borovo.

Obližnje selo su Bođani.

Upravna podjela

uredi

Nalaze se u okrugu Južna Bačka, u općini Bač.

Povijest

uredi

Predaju o dolasku šokačkih Hrvata u Plavnu zapisao je krajem 19. stoljeća Mato Babogredac. Po njoj su katolički Hrvati došli iz Bosne, i u velikim ratovima i ostalim zbivanjima boravili oko Bošnjaka. Nakon oslobađanja od Osmanlija dio je prešao u okolicu Vukovara, a poslije određenog vremena dio se vratio u Bošnjake, a dio je prešao Dunav i nastanio se upravo u Bođanima, Vajskoj i Plavni. Tim Hrvatima zajednički je govor (čista ikavica, kojom govore samo Hrvati), ista ili slična prezimena te mnoge zajedničke osobine.[1]

Gospodarstvo

uredi

Lovstvo. Lov na jelene, divlje svinje, fazane, divlje patke.

Plavna je nekad bila značajno gospodarski povezana s Vukovarom, tako da je predstavljala most koji je spajao Bačku s Hrvatskom. U 19. st. su mještani Plavne redovito odlazili u Vukovar na tjedni sajam, a u Vukovaru su namirivali svoje potrebe.[2]

Kultura

uredi

2009. će se u Plavni održavi manifestacija Hrvata Susret pučkih pjesnika "Lira naiva".

Stanovništvo

uredi

Prema svjedočenjima muzikologa Josipa Andrića, Plavna je pokazivala u njegovo vrijeme izrazitu šokačku fizionomiju u svom narodnom i kulturnom životu, što se dalo vidjeti iz brojnih sabranih pjesama iz tog sela.[2]

  • 1961.: 2.662
  • 1971.: 2.033
  • 1981.: 1.712
  • 1991.: 1.538
  • 2002.: 1.392

2002. je bilo:

Plavna je bila i mjestom časnih događaja, kada je jedan mjesni Srbin u kolovozu 1995. spriječio provalu u kuću mjesnog Hrvata koji je s obitelji bio na radu u Njemačkoj, a nasilnike otjerao.[3]

Poznati stanovnici

uredi

Otac Antuna Gustava Matoša je bio podrijetlom bunjevački Hrvat iz Plavne.[4] Došao je u Plavnu iz Kaćmara, a radio je kao učitelj.

Mati poznatog hrvatskog muzikologa Josipa Andrića je bila iz Plavne. To je bio dodatni razlog što je taj muzikolog zapisao velik broj melodija bačkih Hrvata iz tog sela, preko 300.[5]

Hrvatske ustanove u Plavnoj

uredi

Hrvati u Plavnoj su mahom iz skupine Šokaca.[6]

  • HKUPD "Matoš" (u svibnju 2008., bila je najmlađa od svih hrv. ustanova u vojvođanskih Hrvata)[7]

Hrvatsko kulturno-umjetničko-prosvjetno društvo "Matoš" od 2009. organizira godišnju kulturnu manifestaciju Dani A. G. Matoša i dr. Josipa Andrića, u sklopu koje se održavaju predavanja, likovna kolonija, razni kulturno-umjetnički programi, izložbe slikarskih radova, koncerti i sl.[8]

Bilješke

uredi
  1. ZKVHArhivirana inačica izvorne stranice od 13. srpnja 2019. (Wayback Machine) M.K. i Z.P.: U Vajskoj obilježena 10. obljetnica rada HKUPD „Dukat“, 30. studenoga 2012. (pristupljeno 13. srpnja 2019.)
  2. a b Josip Andrić: Deset godina među narodnim pjevačima bačkih Hrvata 1948.-1958., Klasje naših ravni br. 1-2/2003., str. 41
  3. Dnevnik. Inačica izvorne stranice arhivirana 11. veljače 2008. Pristupljeno 14. travnja 2009. Bilten kriznih dana, 19. veljače 2003.
  4. Društvo Antuna Gustava Matoša TovarnikArhivirana inačica izvorne stranice od 11. lipnja 2008. (Wayback Machine) Biografija
  5. Deset godina među narodnim pjevačima bačkih Hrvata 1948.-1958., Klasje naših ravni br. 1-2/2003., str. 41
  6. Hrvatska riječ[neaktivna poveznica] Plavna, selo moje malo, 18. srpnja 2008.  (PDF)
  7. Hrvatska riječ, 30. svibnja 2008. Voli zemlju, voli i tamburu
  8. Radio SuboticaArhivirana inačica izvorne stranice od 5. ožujka 2016. (Wayback Machine) II. dani A. G. Matoša i dr. Josipa Andrića, pristupljeno 14. travnja 2010.

Vanjske poveznice

uredi