Bođani su selo u jugozapadnoj Bačkoj, u Vojvodini, Srbija.

Bođani

Rkt. crkva sv. Ilije u Bođanima
DržavaSrbija
PokrajinaVojvodina
OkrugJužnobački okrug
OpćinaBač

Površina
 • Ukupna53,3 km²
Visina91 m
Koordinate45°23′N 19°06′E / 45.383°N 19.100°E / 45.383; 19.100

Stanovništvo (2002.)
 • Entitet1113
(21 st./km²)

Poštanski broj21427
Pozivni broj021
Registracijska oznakaNS
Zemljovid
Bođani na zemljovidu Srbije
Bođani
Bođani

Nalazi se na 45° 23' 18" sjeverne zemljopisne širine i 19° 6' 26" istočne zemljopisne dužine, na 91 metar nadmorske visine. Nalazi se nedaleko od granice s Hrvatskom; tek nekoliko kilometara, preko Dunava, nalaze se Vukovar i Borovo.

Obližnja sela su Vajska i Živa (iako je potonje odvojeno fizički, službeno ju se tretira dijelom Vajske).

Samostan u Bođanima

Upravna podjela

uredi

Nalaze se u okrugu Južna Bačka, u općini Bač.

Kultura

uredi

U Bođanima se nalaze rimokatolička crkva sv. Ilije i barokni pravoslavni manastir Bođani. Manastir prema predaji datira iz 15. stoljeća, a prema predaji sagrađen zahvaljujući izvjesnom trgovcu Bogdanu koji je iscijelio svoje oči na obližnjem izvoru.,[1] no mišljenja o vremenu kad je mogao biti izgrađen nisu ista.[2]

Povijest

uredi

U popisu obveznika papinske desetine u 14. st. postoji neko naselje Boian, za koje neki pretpostavljaju da bi to mogli biti današnji Bođani. 1543. se javlja današnje ime, kao i u turskim dokumentima iz 1554. i 1590. godine. Bilježe ih 1691. popis obveznika bačkom prepozitu i popis bačke županije iz 1699. godine. Godine 1759. postaju vlasništvo srpskog pravoslavnog biskupa iz Karlovaca Mojsija Putnika temeljem kraljevog dara, a 1799. postaju vlasništvo plemićke obitelji Gromon. 1855. selo dobiva rimokatoličku crkvu sv. Ilije. Prvotno su bili dijelom župe Plavna, a 1956. su samostalna župa s hrvatskim bogoslužnim jezikom.[2]

Predaju o dolasku šokačkih Hrvata u Bođane zapisao je krajem 19. stoljeća Mato Babogredac. Po njoj su katolički Hrvati došli iz Bosne, i u velikim ratovima i ostalim zbivanjima boravili oko Bošnjaka. Nakon oslobađanja od Osmanlija dio je prešao u okolicu Vukovara, a poslije određenog vremena dio se vratio u Bošnjake, a dio je prešao Dunav i nastanio se upravo u Bođanima, Vajskoj i Plavni. Tim Hrvatima zajednički je govor (čista ikavica, kojom govore samo Hrvati), ista ili slična prezimena te mnoge zajedničke osobine.[3]

Stanovništvo

uredi

Po popisu 2002., u Bođanima živi 586 Srba, 172 Hrvata, 127 izjašnjenih kao Jugoslaveni, 50 Mađara, 46 Ukrajinaca, 28 Roma, 17 Slovaka te ostali narodi.

  • 1961.: 2.533
  • 1971.: 1.879
  • 1981.: 1.559
  • 1991.: 1.323
  • 2002.: 1.113

Bođani su jedno od sela u kojemu su šokački Hrvati od davnih vremena izmiješani sa Srbima, tako da je u tom području osobitost Bođana ta što je to jedino selo sa značajnom zajednicom šokačkih Hrvata gdje prevladava ekavski refleks među Šokcima[4]

Hrvatske ustanove u Bođanima

uredi

Poznate osobe

uredi

Izvori

uredi
  1. Hrvatska riječ[neaktivna poveznica] Zvonimir Pelajić, Vajska, 27. kolovoza 2010., preuzeto 14. ožujka 2011.
  2. a b Ante Sekulić, Hrvatski bački mjestopisi, Školska knjiga, Zagreb, 1994., str. 60.-61.
  3. ZKVHArhivirana inačica izvorne stranice od 13. srpnja 2019. (Wayback Machine) M.K. i Z.P.: U Vajskoj obilježena 10. obljetnica rada HKUPD „Dukat“, 30. studenoga 2012. (pristupljeno 13. srpnja 2019.)
  4. Josip Andrić, Deset godina među narodnim pjevačima bačkih Hrvata 1948.-1958., Klasje naših ravni br. 1-2/2003., str. 42.

Vanjske poveznice

uredi