Bođani

Bođani su selo u jugozapadnoj Bačkoj, u Vojvodini, Srbija.

Bođani
Rkt. crkva sv. Ilije u Bođanima
Rkt. crkva sv. Ilije u Bođanima
Koordinate: 45°23′N 19°06′E / 45.383°N 19.1°E / 45.383; 19.1Koordinate: 45°23′N 19°06′E / 45.383°N 19.1°E / 45.383; 19.1
Država Srbija
Pokrajina Vojvodina
Okrug Južnobački okrug
Općina Bač
Površina
 - Ukupna 53,3 km²
Visina 91 m
Stanovništvo (2002.)
 - Grad 1113
 - Gustoća 21 st./km²
Poštanski broj 21427
Pozivni broj 021
Registracijska oznaka NS
Zemljovid
Bođani na karti Srbija
Bođani
Bođani

Nalazi se na 45° 23' 18" sjeverne zemljopisne širine i 19° 6' 26" istočne zemljopisne dužine, na 91 metar nadmorske visine. Nalazi se nedaleko od granice sa Hrvatskom; tek nekoliko kilometara, preko Dunava, nalaze se Vukovar i Borovo.

Obližnja sela su Vajska i Živa (iako je potonje odvojeno fizički, službeno ju se tretira dijelom Vajske).

Samostan u Bođanima

Upravna podjelaUredi

Nalaze se u okrugu Južna Bačka, u općini Bač.

KulturaUredi

U Bođanima se nalaze rimokatolička crkva sv. Ilije i barokni pravoslavni manastir Bođani. Manastir prema predaji datira iz 15. stoljeća, a prema predaji sagrađen zahvaljujući izvjesnom trgovcu Bogdanu koji je iscijelio svoje oči na obližnjem izvoru.[1], no mišljenja o vremenu kad je mogao biti izgrađen nisu ista.[2]

PovijestUredi

U popisu obveznika papinske desetine u 14. st. postoji neko naselje Boian, za koje neki pretpostavljaju da bi to mogli biti današnji Bođani. 1543. se javlja današnje ime, kao i u turskim dokumentima iz 1554. i 1590. godine. Bilježe ih 1691. popis obveznika bačkom prepozitu i popis bačke županije iz 1699. godine. Godine 1759. postaju vlasništvo srpskog pravoslavnog biskupa iz Karlovaca Mojsija Putnika temeljem kraljevog dara, a 1799. postaju vlasništvo plemićke obitelji Gromon. 1855. selo dobija rimokatoličku crkvu sv. Ilije. Prvotno su bili dijelom župe Plavna, a 1956. su samostalna župa s hrvatskim bogoslužnim jezikom.[2]

Predaju o dolasku šokačkih Hrvata u Bođane zapisao je krajem 19. stoljeća Mato Babogredac. Po njoj su katolički Hrvati došli iz Bosne, i u velikim ratovima i ostalim zbivanjima boravili oko Bošnjaka. Nakon oslobađanja od Osmanlija dio je prešao u okolicu Vukovara, a poslije određenog vremena dio se vratio u Bošnjake, a dio je prešao Dunav i nastanio se upravo u Bođanima, Vajskoj i Plavni. Tim Hrvatima zajednički je govor (čista ikavica, kojom govore samo Hrvati), ista ili slična prezimena te mnoge zajedničke osobine.[3]

StanovništvoUredi

Po popisu 2002., u Bođanima živi 586 Srba, 172 Hrvata, 127 izjašnjenih kao Jugoslaveni, 50 Mađara, 46 Ukrajinaca, 28 Roma, 17 Slovaka te ostali narodi.

  • 1961.: 2.533
  • 1971.: 1.879
  • 1981.: 1.559
  • 1991.: 1.323
  • 2002.: 1.113

Bođani su jedno od sela u kojemu su šokački Hrvati od davnih vremena izmiješani sa Srbima, tako da je u tom području osobitost Bođana ta što je to jedino selo sa značajnom zajednicom šokačkih Hrvata gdje prevladava ekavski refleks među Šokcima[4]

Hrvatske ustanove u BođanimaUredi

Poznate osobeUredi

IzvoriUredi

  1. Hrvatska riječ Zvonimir Pelajić, Vajska, 27. kolovoza 2010., preuzeto 14. ožujka 2011.
  2. 2,0 2,1 Ante Sekulić, Hrvatski bački mjestopisi, Školska knjiga, Zagreb, 1994., str. 60.-61.
  3. ZKVH M.K. i Z.P.: U Vajskoj obilježena 10. obljetnica rada HKUPD „Dukat“, 30. studenoga 2012. (pristupljeno 13. srpnja 2019.)
  4. Josip Andrić, Deset godina među narodnim pjevačima bačkih Hrvata 1948.-1958., Klasje naših ravni br. 1-2/2003., str. 42.

Vanjske povezniceUredi

  • Zvonik br. 143 Obilježena 150. obljetnica crkve sv. Ilije proroka u Bođanima
  • Bođani na fallingrain.com