Borovo

općina i naselje u Hrvatskoj, Vukovarsko-srijemska županija
Ovo je glavno značenje pojma Borovo. Za druga značenja pogledajte Borovo (razdvojba).

Borovo (srp. ćir. Борово; mađ. Boró; njem. Worow), također poznato kao Borovo Selo (kako bi se razlikovalo od prigradskog naselja Borovo Naselje koje je do 1980. godine također bilo dio katastarske općine Borovo), je selo i općina u Vukovarsko-srijemskoj županiji u istočnom dijelu Hrvatske. Građeno uz obale rijeke Dunav, Borovo dijeli riječnu granicu sa Srbijom i vojvođanskom općinom Bač na drugoj obali. Povijesni razvoj Borova tijesno je povezan s rijekom koja je odigrala ključnu ulogu u njegovu razvoju kao značajnog industrijskog središta.

Borovo

grb
Država Hrvatska
Županija Vukovarsko-srijemska

NačelnikZoran Baćanović (SDSS)
Naselja1 općinsko naselje

Površina28,2 km2[1]
Površina središta28,2 km2
Koordinate45°23′N 18°58′E / 45.38°N 18.97°E / 45.38; 18.97

Stanovništvo (2021.)
Ukupno3555 [2]
– gustoća126 st./km2
Urbano3555
– gustoća126 st./km2

Poštanski broj32000 Vukovar
Pozivni broj+385 (0)32
AutooznakaVU
Stranicaopcina-borovo.hr

Zemljovid

Borovo na zemljovidu Hrvatske
Borovo
Borovo

Borovo na zemljovidu Hrvatske

Rijeka Dunav u Borovu, pogled prema Vukovaru

Unatoč tome što pravno djeluje kao zasebna općina, Borovo je blisko povezano sa susjednim gradom Vukovarom. Dva su mjesta fizički povezana (Borovo je od središta grada udaljeno 7 kilometara), pri čemu Borovo djeluje kao satelitsko naselje Vukovara. Borovo je stanovništvom najveće naselje u Hrvatskoj u kojemu većinu stanovništva čine Srbi u Hrvatskoj. Također ima drugu najveću zajednicu Srba u Vukovarsko-srijemskoj županiji, odmah nakon zajednice Srba u samom Vukovaru.

Početkom 1990-ih, Borovo je bilo zahvaćeno porastom međuetničkih napetosti koje su kulminirale 1991. godine pokoljem u Borovu Selu, jednim od prvih oružanih sukoba koji su se razvili u Domovinski rat. Borovo je do 1995. godine bilo dio samoproglašenih nepriznatih SAO Istočna Slavonija, Baranja i Zapadna Srijem unutar Republike Srpske Krajine, a zatim pod izravnom upravom Ujedinjenih naroda kroz prijelaznu upravu UNTAES. Od završetka prijelazne uprave UN-a Borovo je jedna od općina u kojima se prema Erdutskom sporazumu iz 1995. godine biraju članovi skupštine Zajedničkog vijeća općina, savjetodavnog tijela kulturne samouprave srpske manjine u hrvatskom Podunavlju.

Zemljopis uredi

Općina Borovo nalazi se na istoku Republike Hrvatske, a upravno pripada Vukovarsko srijemskoj županiji. Nalazi se na 7 km od središta Vukovara, 20 km od Vinkovaca, 45 km od Iloka i 50 km od Županje. Izvan Vukovarsko-srijemske županije obližnji gradovi su Osijek na 36 km, vojođanski gradovi Šid na 43 km, Apatin na 46 km i Bačka Palanka na 51 km. Smještena je na desnoj obali Dunava, cestovnim pravcem od graničnog prijelaza Erdut - Bogojevo udaljena oko 25 km.

Značaj državne ceste Osijek - Vukovar - Erdut na kojoj se nalazi općina, osigurala joj je povezanost sa svim dijelovima županije.

Katastarska Općina Borovo obuhvaća prostor ukupne površine 28,17 km2.

Stanovništvo uredi










 

Etničke grupe u Borovu (2011.)

██ Srbi (89,73 %)

██ Hrvati (6,57 %)

██ Slovaci (0,46 %)

██ Mađari (0,44 %)

██ Ostali (2,80 %)

Popis stanovništva 2011. godine uredi

Po posljednjem popisu stanovništva iz 2011.[3] godine, u općini Borovo, odnosno naselju Borovo živi 5.056 stanovnika. Od okončanja rata naselje je kao i ostatak istočne Hrvatske suočen s iseljavanjem mladog stanovništva te je u tom razdoblju bar 100 mladih osoba napustilo mjesto i odselilo se prvenstveno u Englesku, Norvešku, Australiju ili Kanadu.[4]

Nacionalna struktura izgleda ovako:

Popis stanovništva 2001. godine uredi

Prema popisu stanovništva iz 2001. godine, općina Borovo imala je 5.360 stanovnika, raspoređenih u jednom naselju - Borovu.

Nacionalna struktura:

Narodnosni sastav naseljenog mjesta Borovo uredi

godina popisa ukupno Srbi Hrvati Jugoslaveni ostali
2011. 5056 4537 (89,73%) 332 (6,57%) 0 (0%) 187 (3,7%)
2001. 5.360 4640 (86,57%) 425 (7,93%) 0 (0%) 295 (5,5%)
1991. 6442 5146 (79,88%) 604 (9,37%) 410 (6,36%) 282 (4,37%)
1981. 13491 5708 (42,30%) 3300 (24,46%) 3809 (28,23%) 674 (4,99%)
1971. 11301 6276 (55,53%) 3651 (32,30%) 986 (8,72%) 388 (3,43%)

Razlog nagloga smanjenja stanovništva 1991. godine, u odnosu na 1981. godinu, osim rata, je taj, što je dio naseljenog mjesta Borovo, poznatiji pod imenom Borovo Naselje postao dijelom naseljenog mjesta Vukovar, dok je poznatiji dio pod imenom Borovo Selo nastavio biti posebno naseljeno mjesto.

Jezik uredi

Temeljem Ustavnog zakona o pravima nacionalnim manjina Općina Borovo je uz hrvatski jezik, u ravnopravnu službenu uporabu na području općine uvela i srpski jezik i ćirilično pismo. Prema odredbama općinskog statuta pripadnici srpske nacionalne manjine na cijelom području općine mogu slobodno iskazivati svoj nacionalni identitet te im se jamči pravo na korištenje jezika i pisma u privatnoj i javnoj domeni. Statut jamči ravnopravnu službenu uporabu ćiriličnog pisma u službenim dokumentima, na pečatima, pločama u svim javnim tijelima kao i u privatnim tijelima s pravom javnosti. Svaki izabani predstavnik i svaki građanin ima pravo primiti dvojezične radne materijale za sve nadolazeće i prijašnje sjednice lokalnog vijeća. Font ćirilčnog pisma mora biti iste veličine kao i latinični font.

Općina Borovo: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.
broj stanovnika
1774
1996
1812
1977
2021
1929
1793
2066
2677
2869
5759
4859
7610
6442
5360
5056
3555
1857.1869.1880.1890.1900.1910.1921.1931.1948.1953.1961.1971.1981.1991.2001.2011.2021.
Napomena: Nastala iz stare općine Vukovar. U 1991. smanjena izdvajanjem dijela područja koji je pripojen gradu Vukovaru, za koji sadrži dio podataka do 1961. Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske
Naselje Borovo: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.
broj stanovnika
1774
1996
1812
1977
2021
1929
1793
2066
2677
2869
5759
4859
7610
6442
5360
5056
3555
1857.1869.1880.1890.1900.1910.1921.1931.1948.1953.1961.1971.1981.1991.2001.2011.2021.
Napomena: U 1991. smanjeno izdvajanjem dijela područja naselja koji je pripojen naselju Vukovar, grad Vukovar. Do 1961. sadrži dio podataka naselja Vukovar. Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske

Uprava uredi

Općina Borovo se sastoji od samo jednog naselja čije ime i nosi.

Zajedničko vijeće općina uredi

Borovo je jedna od sedam općina u hrvatskom Podunavlju koje sudjeluju u radu Zajedničkog vijeća općina, sui generis tijela koje usklađuje interese srpske zajednice u istočnoj Slavoniji, Baranji i zapadnom Srijemu na području Osječko-baranjske i Vukovarsko-srijemske županije. Iz Općine Borovo, kao podunavske općine sa srpskom većinom, biraju se 2 predstavnika u Skupštinu ZVO-a nasuprot 1 predstavniku koji se bira u općinama sa značajnom srpskom manjinom.

Općinska uprava uredi

 
Izabrani predstavnici u lokalnom vijeću Borova 2017. godine;
    : SDSS
    : Nezavisna lista
    : Srpska narodna stranka
 
Zgrada općine

Općinsko vijeće Borova čini 15 izabranih predstavnika koji se biraju na lokalnim izborima. Dominantna politička stranka na lokalim izborima u Borovu od završetka procesa mirne reintegracije 1998. godine je Samostalna demokratska srpska stranka. Na lokalnim izborima 2017. godine sudjelovalo je 1475 ili 36,16 % od 4079 upisanih glasača. Kako bi se osigurala razmjerna zastupljenost hrvatske zajednice u općinskom vijeću, jedan dodatni predstavnik hrvatske nacionalnosti je imenovan u vijeće nakon što nije izabran na izborima.

Povijest uredi

 
Spomenik borcima revolucije i žrtvama II. svjetskog rata.

U mlađem kamenom dobu kraj oko Borova bio je kontinuirano naseljen, i to traje od oko 3400. do 3000. god. pr. Kr. Naselja su bila izgrađena blizu tekuće vode i bara. Kuće su bile zemljane (od pruća oblijepljene blatom), a krov od trske koje je u močvarama bilo u izobilju.

Iz metalnog doba postoji mnogo tragova, koji su vezani za različite utjecaje prvenstveno vučedolske, a također i badenske i kostolačke kulture. U starom željeznom dobu, ovdje su nastanjeni Iliri, koji su se bavili ribolovom, stočarstvom i zemljoradnjom.

U mlađem željeznom dobu, na ove prostore se doseljavaju Kelti, čiji su kovani novac, keramika i nakit pronađeni na lokalitetu Gradac.

Za vrijeme Rimljana, u okolini se nalazilo nekoliko naselja. U to vrijeme, jedini prijelaz preko Dunava je bio most kod utvrde Gradac, u čijoj blizini je današnja Savulja (sjeverni dio Borova).

Velikom seobom naroda i raspadom Rimskog Carstva, na ove prostore se doseljavaju Slaveni.

Prvi podaci vezani za ime Borovo datiraju iz 1231. godine kada se spominje kao posjed vukovarskog grada, kada ga je ugarski kralj darovao plemićkoj obitelji Čak.[5] Sve do najezde Turaka pripadalo je različitim vukovarskim veleposjednicima.[5] Borovo je početkom 15. st. bilo trgovačko i obrtničko mjesto, a u selu su se održavali veliki tjedni sajmovi.[5]

Oko 1540. godine Borovo naseljavaju Srbi iz gornjeg Podrinja i Polimlja.

Crkva svetog arhiđakona Stefana izgrađena je u periodu od 1761. do 1764. godine. U to vrijeme se spominju počeci obrazovanja u sklopu crkve, a po prvi put je osnovana i borovska općina, kojom je upravljao seoski knez i kmetovi. Prvi poznati knez u borovskoj općini 1711. godine bio je Petar Radaković. Oko 1880. godine Borovo ima status samostalne upravne općine s načelnikom, bilježnikom, blagajnikom, poljarom i babicom. 1884. godine ustanovljen je grb općine Borovo, koji je u svom izvornom obliku prihvaćen kao grb danšnje općine.

Prva škola u selu je otvorena 1853. godine.

Prekretnica u razvoju sela se zbiva 1931. godine kada se osniva Batina tvornica gume i obuće. Porastom broja stanovnika i širenjem radničkog naselja, Borovo ponovo dobiva status općine, da bi nakon 2. svjetskog rata postalo mjesna zajednica u sastavu općine Vukovar. 80-ih godina 20. stoljeća iz sastava Borova se izdvaja radničko naselje Borovo Naselje, koje postaje dio samog grada Vukovara.

Gospodarstvo uredi

Do 1991. godine, osnovni izvori prihoda stanovništva bili su rad u razlčitim granama privrede (kombinat "Borovo", "Vuteks" Vukovar, PIK Vukovar i dr.). Po okončanju rata, dolazi do nužne orijentiranosti na poljoprivrednu proizvodnju (zemljoradnja i stočarstvo). Manji dio stanovništva usmjeren je na malo gospodarstvo i obrtništvo.

Mjesto ima kvalitetne prirodne resurse, sve je to rezultiralo tradicionalnom ratarsko-stočarskom proizvodnjom, razvitkom male privrede i trgovine, te konačno veoma bogate tradicionalne kulture. U Borovu je registrirano 14 gospodarskih subjekata.[5]

Borovo ima planova i mogućnosti u razvoju privrede, posebno uslužnih djelatnosti, poljoprivrede, lova i ribolova. Ima vemoma dobre uvjete za razvoj turizma na upravo idealnim mjestima uz Dunav.

Poznate osobe uredi

Spomenici i znamenitosti uredi

Obrazovanje uredi

 
Osnovna škola

U mjestu djeluje osmogodišnja osnovna škola "Borovo", u kojoj se nastavni plan i program realizira na srpskom jeziku i pismu. Također, postoji i dječji vrtić "Zlatokosa" (ranije se zvao "Maslačak").

Kultura uredi

Kultura, prosvjeta, crkva imaju duboke i uspješne korijene u Borovu i među mještanima Borova, isto kao i sportske aktivnosti.

Kulturno umjetničko društvo "Branislav Nušić" osnovano je 1951. godine. Ima četiri sekcije: folklorna, likovna, dramsko-recitatorska i tamburaška s oko 200 aktivnih članova.

Manifestacija: Dani Borova uredi

Ideja je bila da se mnogobrojne manifestacije, u oblasti kulture, sporta, privrede, turizma i religije koje se tokom godine održavaju u Borovu spoje u jednu, i u tome se uspelo. Koncentracija svih događanja bila je pod jedinstvenim nazivom "Dani Borova - Borovsko ljeto".

Tijekom godine održavaju se razne manifestacije u Borovu:

  • "Međunarodni festival folklora",
  • "Prvi glas Borova",
  • "Borovski vašar",
  • "Turnir u malom nogometu",
  • Poetsko - gazbena večer borovskih umirovljenika,
  • "Borovska fišijada",
  • "Međunarodna likovna kolonija"

"Dani Borova" i "Borovsko ljeto" kao kruna svih događanja svojim programima privlače pažnju ne samo stanovništva općine već i mnogobrojnih gostiju.

Slogan "Upoznajte ljepote Borova i uživajte u gostoprimstvu Borovaca" poziv je upućen svima, a kad se dođe bar na jednu od mnogobrojnih manifestacija, takoreći cijele godine, u Borovu se baš zbog toga dolazi i stalno vraća.

Mediji uredi

Šport uredi

 

Udruge uredi

  • Kulturno-umjetničko društvo "Branislav Nušić"
  • Lovačko društvo "Borovo"
  • Udruga umirovljenika "Borovo"
  • Udruga antifašističkih boraca NOR-a i antifašista
  • Udruga pčelara "Milena" Borovo
  • "Zavičajno udruženje Srba Ozrena i Posavine"
  • Udruga "Plavi Dunav"
  • Borovska udruga mladih BUM
  • Udruga za uzgoj i zaštitu životinja "Feniks"
  • SKD Prosvjeta pododbor Borovo

Izvori uredi

  1. Registar prostornih jedinica Državne geodetske uprave Republike Hrvatske. Wikidata Q119585703
  2. Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2021. – stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima (hrvatski i engleski). Državni zavod za statistiku. 22. rujna 2022. Wikidata Q118496886
  3. Popis stanovništva 2011. Državni zavod za statistiku: Stanovništvo prema narodnosti po gradovima/općinama Vukovarsko-srijemske županije, popis 2011.
  4. Simić, Jovanka. 9. lipnja 2013. Borovo selo: Prošlost pamte, budućnost grade. Večernje novosti. Pristupljeno 15. svibnja 2021.
  5. a b c d Općine na područjima posebne državne skrbi Republike Hrvatske (PDF). Hrvatska gospodarska komora. Pristupljeno 15. ožujka 2021.
  • Izdanje Državnog zavoda za statistiku RH: Narodnosni sastav stanovništva RH od 1880-1991. godine.

Vanjske poveznice uredi