Otvori glavni izbornik
Disambig.svg Ovo je glavno značenje pojma Borovo. Za druga značenja, pogledajte Borovo (razdvojba).

Borovo (ili često nazivano Borovo Selo zbog postojanja dijela grada Vukovara pod nazivom Borovo Naselje) je naselje i općina u Hrvatskoj.

Borovo
Borovo (grb).gif
Borovo na karti Hrvatska
Borovo
Borovo
Borovo na zemljovidu Hrvatske
Koordinate: 45°23′N 18°58′E / 45.38°N 18.97°E / 45.38; 18.97
Županija Vukovarsko-srijemska
Načelnik općine Zoran Baćanović (SDSS)
Površina 28 km2
Stanovništvo (2001.) 5.360
Stanovništvo (2011.) 5.056
Poštanski broj 32227
Borovo na karti Vukovarsko-srijemska županija
Borovo
Borovo
Borovo na zemljovidu Vukovarsko-srijemske županije
Koordinate: 45°23′N 18°58′E / 45.38°N 18.97°E / 45.38; 18.97
Pravoslavna crkva Svetog Stefana u Borovu
Rijeka Dunav u Borovu, pogled prema Vukovaru

ZemljopisUredi

Općina Borovo nalazi se na istoku Republike Hrvatske, a teritorijalno pripada Vukovarsko srijemskoj županiji, nalazi se na 7 km Vukovara, Vinkovaca 20 km, Iloka 45 km i Županje 50 km. Smještena je na desnoj obali Dunava, cestovnim pravcem od graničnog prijelaza Erdut - Bogojevo udaljena cca 25 km.

Značaj državne ceste Osijek - Vukovar - Erdut na kojoj se nalazi općina, osigurala joj je povezanost sa svim dijelovima županije.

Katastarska Općina Borovo obuhvaća prostor ukupne površine 28,17 km2 od toga 30% stambeni prostor, a 70% ostalo.

Mjesto ima kvalitetne prirodne resurse, sve je to rezultiralo tradicionalnom ratarsko - stočarskom proizvodnjom, razvitkom male privrede i trgovine, te konačno veoma bogate tradicionalne kulture.

StanovništvoUredi

Popis stanovništva 2011. godineUredi

Po posljednjem popisu stanovništva iz 2011.[1] godine, u općini Borovo, odnosno naselju Borovo živi 5.056 stanovnika

Nacionalna struktura izgleda ovako:

Popis stanovništva 2001. godineUredi

Prema popisu stanovništva iz 2001. godine, općina Borovo imala je 5.360 stanovnika, raspoređenih u jednom naselju - Borovu.

Nacionalna struktura:

Nacionalni sastav naseljenog mjesta BorovoUredi

godina popisa ukupno Srbi Hrvati Jugoslaveni ostali
2011. 5.056 4.537 (89,73%) 332 (6,57%) 0 (0%) 187 (3,7%)
2001. 5.360 4,640 (86,57%) 425 (7,93%) 0 (0%) 295 (5,5%)
1991. 6.442 5.146 (79,88%) 604 (9,37%) 410 (6,36%) 282 (4,37%)
1981. 13.491 5.708 (42,30%) 3.300 (24,46%) 3.809 (28,23%) 674 (4,99%)
1971. 11.301 6.276 (55,53%) 3.651 (32,30%) 986 (8,72%) 388 (3,43%)

Razlog naglog smanjenja stanovništva 1991. godine, u odnosu na 1981. godinu je taj, što je dio naseljenog mjesta Borovo, poznatiji pod imenom Borovo Naselje postao dijelom naseljenog mjesta Vukovar, dok je poznatiji dio pod imenom Borovo Selo nastavio biti posebno naseljeno mjesto.

UpravaUredi

Općina Borovo se sastoji od samo jednog naselja čije ime i nosi.


PovijestUredi

U mlađem kamenom dobu kraj oko Borova bio je kontinuirano naseljen, i to traje od oko 3400. do 3000. god. pr. Kr. Naselja su bila izgrađena blizu tekuće vode i bara. Kuće su bile zemljane (od pruća oblijepljene blatom), a krov od trske koje je u močvarama bilo u izobilju.

Iz metalnog doba postoji mnogo tragova, koji su vezani za različite utjecaje prvenstveno vučedolske, a također i badenske i kostolačke kulture. U starom željeznom dobu, ovdje su nastanjeni Iliri, koji su se bavili ribolovom , stočarstvom i zemljoradnjom.

U mlađem željeznom dobu, na ove prostore se doseljavaju Kelti, čiji su kovani novac, keramika i nakit pronađeni na lokalitetu Gradac.

Za vrijeme Rimljana, u okolini se nalazilo nekoliko naselja. U to vrijeme, jedini prijelaz preko Dunava je bio most kod utvrde Gradac, u čijoj blizini je današnja Savulja (sjeverni dio Borova).

Velikom seobom naroda i raspadom Rimskog Carstva, na ove prostore se doseljavaju Slaveni.

Prvi podaci vezani za ime Borovo datiraju iz 1231. godine kada se spominje kao posjed vukovarskog grada, kada ga je ugarski kralj darovao plemićkoj obitelji Čak. Sve do najezde Turaka pripadalo je različitim vukovarskim veleposjednicima. Borovo je početkom 15. st. bilo trgovačko i obrtničko mjesto, a u selu su se održavali veliki tjedni sajmovi.

Oko 1540. godine Borovo naseljavaju Srbi iz gornjeg Podrinja i Polimlja.

Crkva svetog arhiđakona Stefana izgrađena je u periodu od 1761. do 1764. godine. U to vrijeme se spominju počeci obrazovanja u sklopu crkve, a po prvi put je osnovana i borovska općina, kojom je upravljao seoski knez i kmetovi. Prvi poznati knez u borovskoj općini 1711. godine bio je Petar Radaković. Oko 1880. godine Borovo ima status samostalne upravne općine s načelnikom, bilježnikom, blagajnikom, poljarom i babicom. 1884. godine ustanovljen je grb općine Borovo, koji je u svom izvornom obliku prihvaćen kao grb danšnje općine.

Prva škola u selu je otvorena 1853. godine.

Prekretnica u razvoju sela se zbiva 1931. godine kada se osniva Batina tvornica gume i obuće. Porastom broja stanovnika i širenjem radničkog naselja, Borovo ponovo dobija status općine, da bi nakon 2. svjetskog rata postalo mjesna zajednica u sastavu općine Vukovar. 80-ih godina 20. stoljeća iz sastava Borova se izdvaja radničko naselje Borovo Naselje, koje postaje dio samog grada Vukovara.

GospodarstvoUredi

Do 1991. godine, osnovni izvori prihoda stanovništva bili su rad u razlčitim granama privrede (kombinat "Borovo", "Vuteks" Vukovar, PIK Vukovar i dr.). Po okončanju rata, dolazi do nužne orijentiranosti na poljoprivrednu proizvodnju (zemljoradnja i stočarstvo). Manji dio stanovništva usmjeren je na malo gospodarstvo i obrtništvo.

Mjesto ima kvalitetne prirodne resurse, sve je to rezultiralo tradicionalnom ratarsko-stočarskom proizvodnjom, razvitkom male privrede i trgovine, te konačno veoma bogate tradicionalne kulture.

Borovo ima planova i mogućnosti u razvoju privrede, posebno uslužnih djelatnosti, poljoprivrede, lova i ribolova. Ima vemoma dobre uvjete za razvoj turizma na upravo idealnim mjestima uz Dunav.

Poznate osobeUredi

Spomenici i znamenitostiUredi

ObrazovanjeUredi

U mjestu djeluje osmogodišnja osnovna škola "Borovo", u kojoj se nastavni plan i program realizira na srpskom jeziku i pismu. Također, postoji i dječji vrtić "Zlatokosa" (ranije se zvao "Maslačak").

KulturaUredi

Kultura, prosvjeta, crkva imaju duboke i uspješne korijene u Borovu i među mještanima Borova, isto kao i sportske aktivnosti.

Kulturno umjetničko društvo "Branislav Nušić" osnovano je 1951. godine. Ima četiri sekcije: folklorna, likovna, dramsko-recitatorska i tamburaška s oko 200 aktivnih članova.

Manifestacija: Dani BorovaUredi

Ideja je bila da se mnogobrojne manifestacije, u oblasti kulture, sporta, privrede, turizma i religije koje se tokom godine održavaju u Borovu spoje u jednu, i u tome se uspelo. Koncentracija svih događanja bila je pod jedinstvenim nazivom "Dani Borova - Borovsko ljeto".

Tijekom godine održavaju se razne manifestacije u Borovu:

  • "Međunarodni festival folklora",
  • "Prvi glas Borova",
  • "Borovski vašar",
  • "Turnir u malom nogometu",
  • Poetsko - gazbena večer borovskih umirovljenika,
  • "Borovska fišijada",
  • "Međunarodna likovna kolonija"

"Dani Borova" i "Borovsko ljeto" kao kruna svih događanja svojim programima privlače pažnju ne samo stanovništva općine već i mnogobrojnih gostiju.

Slogan "Upoznajte ljepote Borova i uživajte u gostoprimstvu Borovaca" poziv je upućen svima, a kad se dođe bar na jednu od mnogobrojnih manifestacija, takoreći cijele godine, u Borovu se baš zbog toga dolazi i stalno vraća.

MedijiUredi

ŠportUredi

UdrugeUredi

  • Kulturno-umjetničko društvo "Branislav Nušić"
  • Lovačko društvo "Borovo"
  • Udruga umirovljenika "Borovo"
  • Udruga antifašističkih boraca NOR-a i antifašista
  • Udruga pčelara "Milena" Borovo
  • "Zavičajno udruženje Srba Ozrena i Posavine"
  • Udruga "Plavi Dunav"
  • Borovska udruga mladih BUM
  • Udruga za uzgoj i zaštitu životinja "Feniks"
  • SKD Prosvjeta pododbor Borovo

IzvoriUredi

  1. http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/htm/H01_01_04/H01_01_04_zup16.html Državni zavod za statistiku: Stanovništvo prema narodnosti po gradovima/općinama Vukovarsko-srijemske županije, popis 2011.
  • Izdanje Državnog zavoda za statistiku RH: Narodnosni sastav stanovništva RH od 1880-1991. godine.

Vanjske povezniceUredi