Ivo Lola Ribar: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Kubura (razgovor | doprinosi)
Redak 18:
Ni surovi režim u [[Bileća|bilećkom koncentracionom logoru]], u koji je interniran [[1940]], nije slomio Lolin revolucionarni duh; samo mu je ojačavao vjeru u opravdanost revolucionarnih ciljeva kojima je se posvetio. Sada već istaknuti omladinski i partijski vođa, poslije izlaska iz [[Bileća|Bileće]] Lola, prema Titovim uputama, organizira VI zemaljsku konferenciju SKOJ-a. Na toj je konferenciji ponovo izabran za sekretara Centralnog komiteta SKOJ-a, kao i za delegata na V zemaljskoj konferenciji KPJ], na kojoj će biti izabran i za člana Centralnog komiteta KPJ. Lolin izvještaj na V zemaljskoj konferenciji, kao i [[rezolucija]] VI zemaljske konferencije SKOJ-a kojoj je on idejni tvorac, bili su rezime cjelokupnog prijeđenog puta same organizacije i posljednji poziv članovima da se pripreme za predstojeće događaje.
 
==Okupacija Jugoslavije i učešćesudjelovanje u NOB-u==
 
Poslije fašističke okupacije Jugoslavije, Lola preuzima najodgovornije dužnosti u pripremama za ustanak. U [[svibanj|svibnju]] sudjeluje na Majskom savjetovanju KPJ-a u [[Zagreb]]u, rukovodi sastankom Centralnog komiteta SKOJ-a krajem [[lipanj|lipnja]] u [[Beograd]]u, a bio je i jedan od šestorice članova CK KPJ koji su nakon povijesne sjednice [[4. srpnja]] [[1941]]. u Beogradu narodima Jugoslavije uputili poziv na oružanu borbu i ustanak. U srpnju i kolovozu 1941., Lola neposredno rukovodi akcijama skojevaca u okupiranom Beogradu, a u rujnu iste godine prelazi na slobodnu teritoriju, u [[Užice]].
Iste godine [[26. rujna]] sudjeluje na vojnom savjetovanju u Stolicama, gdje je, uz ostalo, odlučeno da se u svim krajevima Jugoslavije formiraju štabovi (stožeri) partizanske borbe, a da se Glavni štab preimenuje u Vrhovni štab. Jedan od članova Vrhovnog štaba bio je i Lola. Zbog uspješnijeg organiziranja narodnooslobodilačkog pokreta putuje po svim krajevima okupirane Jugoslavije. Kao lični izaslanik Tita, na specijalnim misijama nekoliko puta odlazi i u okupirani [[Zagreb]], gdje sa [[Edvard Kardelj|Edvardom Kardeljom]] radi na organiziranju [[NOP]]-a u Hrvatskoj, Srbiji, Sloveniji i Makedoniji.
 
I pored svih tih obaveza koje mu je nametalo članstvo u CK KPJi Vrhovnom štabu, Lola i sada najviše vremena posvećuje radu sa mladima. On je pokretač i glavni urednik "[[Omladinska borba|Omladinske borbe]]" i istodobno član redakcijskoguredničkog kolegija partizanskih novina "[[Borba|Borbe]]"; ovi listovi izlaze već 1941. godine u oslobođenom [[Užice|Užicu]]. Titovoj zamisli o stvaranju široke platforme na kojoj bi se u narodnooslobodilačkom pokretu okupili svi projugoslavenski i antifašistički raspoloženi mladi ljudi, Lola daje i organizacijski temelj. Od prvih narodnooslobodilačkih saveza omladine, koji su u različitim krajevima zemlje dobijali različite nazive, stvara se, krajem [[1942]]., na I zasjedanju [[AVNOJ]]-a u [[Bihać]]u, masovni jedinstveni [[Ujedinjeni savez antifašističke omladine Jugoslavije]] (USAOJ). Kroz USAOJ je stotine hiljadatisuća mladih pristupilo narodnooslobodilačkom pokretu, i time je Lolina zasluga u širenju narodnooslobodilačke borbe neprocjenjiva.
 
==Pogibija==