Fotosfera: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Fotosfera
 
ispravci
Redak 1:
[[Datoteka:SunLayers mod.png|thumb|370 px|Struktura Sunca i položaj fotosfere ]]
'''Fotosfera''' je vidljiva površina [[Sunce|Sunca]], sloj ispod kojeg Sunce postaje mutno za vidljivu svjetlost. Iznad fotosfere vidljiva svjetlost je slobodna da se širi u [[svemir]] i da se sva energija udalji od Sunca. Promjena u mutnosti je zbog smanjenja količine H<sup>-</sup> iona, koji lako upijaju [[svjetlost]]. Fotosfera ima debljinu od desetak do stotinjak kilometara i nešto je manje mutna od [[zrak]]a na Zemlji. Budući su gornji djelovi fotosfere nešto hladniji od donjih djelova, Sunce izgleda svjetlije u centrusredištu nego na rubovima. [[Temperatura]] fotosfere je oko 5 777 K. Gustoća čestica je oko ~1023 m<sup>-3</sup> (a to je oko 0.,37 % broja čestica po volumenu u [[Zemljina atmosfera|Zemljinoj atmosferi]] na razini mora).
 
U 19. stoljeću, kad su se proučavale spektralne linije iz forosfere, neke linije apsorpcije nisu tada odgovarale niti jednom poznatom elementu na Zemlji i kasnije se izpostaviloispostavilo da je to [[helij]]. Fotosfera dolazi od [[Starogrčki jezik|starogrčkih]] riječi ''fotos'' što znači svjetlost i ''sfera'' što znači kugla.
 
==Stvarna temperature==
[[Datoteka:EffectiveTemperature 300dpi e.png|thumb|370 px|Stvarna temperatura ili temperatura crnog tijela je 5777 K ]]
Temperatura površine Sunca se definira prema stvarnoj temperaturi u [[Stefan-Boltzmann zakon]]u. Sunčeva fotosfera ima temperature između 4500 i 6000 K <ref>[http://imagine.gsfc.nasa.gov/docs/science/know_l1/sun.html The Sun - Introduction]</ref> (efektivna temperatura je 5777 K)<ref>[http://www.nasa.gov/worldbook/sun_worldbook.html World Book at NASA - Sun]</ref> i [[Gustoća|gustoću]] oko 0.,0002 kg/m3.<ref name="nasa">{{cite web| url=http://history.nasa.gov/SP-402/p2.htm| title=SP-402 A New Sun: The Solar Results From Skylab}}</ref> U vanjskim slojevima Sunčeve jezgre, pojavljuju se [[konvekcija]], koja omogućuje prijenos energije miješanjem plina. Vruće mase plina se poput zagrijanih balona uzdižu prema površini Sunca, fotosferi, u kojoj se hlade emitiranjem zračenja i to najviše na [[valna duljina|valnim duljinama]] vidljive svjetlosti. Ohlađene i stoga zgusnute padaju nazad u dublje slojeve Sunca. Ove izranjajuće i uranjajuće mase plina astronomi nazivaju konvekcijske ćelije ili '''granule'''. Granule mogu biti različitih veličina, pa ih dijelimo u dva razreda koja nazivamo granulacijama i supergranulacijama. Granulacija daje tipičan “zrnat” izgled fotosferi, a same granule su veličine 1000 km. One traju oko 8 minuta. Kod supergranulacije, granule su promjera do 30 000 km i protežu se duboko u konvektivnu zonu i one traju oko 24 sata. <ref>{{cite web| url=http://solarscience.msfc.nasa.gov/feature1.shtml| title=NASA/Marshall Solar Physics| publisher=[[NASA]]}}</ref>
 
==Ostali slojevi==
Iznad fotosfere je nalazi se [[kromosfera]], koja je visoka oko 2000 km (obično se vidi sa filterima, na primjer H-alfa) i iznad nje je [[korona]], koja je rjeđa, ali ima temperature više od 1 000 000 K.
 
Na površini fotosfere mogu se zapaziti [[Sunčeve pjege]] i [[Sunčeva baklja|Sunčeve baklje]].