Inačica od 25. ožujka 2011. u 14:34 uredi Zeljko (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici, IP blok iznimke, Ophoditelji 295.214 edits Nema sažetka uređivanja ← Starija izmjena		Inačica od 25. ožujka 2011. u 16:09 uredi ukloni ovu izmjenu Prof saxx (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici 24.018 edits m Unesco okvir i slike Novija izmjena →
Redak 1: {{UNESCO-svjetska baština ~~[[Datoteka:80 - Machu Picchu - Juin 2009 - edit.jpg\|mini\|Machu Picchu, zaboravljeni grad starih Inka.]]~~ \|ime mjesta = Povijesno svetište Machu Picchu '''Machu Picchu''' (Machu Pichu) je sveti grad [[Inke\|Inka]] smješten na najvišem dijelu istočnih [[Ande\|Andi]] u [[Peru]]u, ili točnije, na istočnim padinama planinskog lanca iznad doline rijeke [[Urubamba (rijeka)\|Urubamba]], na visini od 2.350 metara nadmorske visine. Machu Picchu je vjerojatno izgrađen oko 1300. godine, ali je ostao skriven sve do [[1911]]. godine kada ga otkriva Amerikanac [[Hiram Bingham]]. ▼ \|slika = 80 - Machu Picchu - Juin 2009 - edit.jpg \|godina = [[1983.]] <small>(7. zasjedanje) \|vrst baštine = Kulturno dobro \|mjerilo = i, iii, vii, ix \|ugroženost = ne \|poveznica = http://whc.unesco.org/en/list/274 \|država = {{ZD+X/P\|PER}} }} ▲'''Machu Picchu''' ([[kečuanski jezik]]: ''Machu ~~Pichu~~Pikchu'', što znači "Stari vrhovi") je sveti grad [[Inke\|Inka]] ("Izgubljeni grad Inka") smješten na najvišem dijelu istočnih [[Ande\|Andi]] u [[Peru]]u, ili točnije, na istočnim padinama planinskog lanca iznad doline rijeke [[Urubamba (rijeka)\|Urubamba]], na visini od 2.350 metara nadmorske visine. Machu Picchu je vjerojatno izgrađen oko 1300. godine, ali je ostao skriven sve do [[1911]]. godine kada ga otkriva Amerikanac [[Hiram Bingham]]. {{Široka slika\|99 - Machu Picchu - Juin 2009.jpg\|600px\|<center>Pogled na Machu Picchu s Wayna Picchua\|40%\|left}} Machu Picchu, poput drugih arheoloških lokaliteta doline [[Urubamba]] ([[Ollantautaybo]], [[Runcuracay]], [[Sayacmarca]], [[Phuyupamarca]], [[Huiñay Huayna]], [[Intipucu]], i dr.), svjedoči o nekadašnjem veličanstvenom carstvu Inka. Većina arheologa smatra da je izgrađen kao posjed Inka cara, [[Pachacuti]]ja (1438.–1472.). Nakon osvajanja teritorija, moćna vojska Inka sagradila je kanale za navodnjavanje i sustave popločanih cesta, a građevinari su ~~sagradili~~izgradili tvrđave, hramove i monumentalne kamene zgrade. ▼ {{Široka slika\|95 - Machu Picchu - Juin 2009.jpg\|600px\|<center>Pogled na Machu Picchu s Huayna Picchua\|40%\|left}} Čini se da je grad, koji je ~~četiristo~~400 godina bio zaboravljen u andskoj [[prašuma\|prašumi]], bio napušten još i prije no što su carstvo Inka pokorili Španjolci. Prema jednoj teoriji, stanovnike je pokosio [[sifilis]] koji je stigao iz Europe, a ostalo je učinio građanski rat.▼ Machu Picchu je 1983. godine upisan na [[UNESCO]]-v [[popis mjesta svjetske baštine u Americi]], a 2007. godine je izabran kao jedno od [[Novih 7 svjetskih čuda\|Sedam novih svjetskih čuda]]. U rujnu 2007. godine Sveučilište [[Yale]] je pristalo vratiti vrijedne predmete koje je Hiram Bingham donio iz Machu Picchua početkom 20. stoljeća, a u studenom 2010. godine je dogovren njihov prijenos u Peruansko sveučilište<ref>[http://www.cnn.com/2010/WORLD/americas/11/20/peru.yale.artifacts/index.html?hpt=T2 Peru's president: Yale agrees to return Incan artifacts], CNN 20. studenoga 2010. {{en icon}} Posjećeno 25. ožujka 2011.</ref>. ▲Machu Picchu svjedoči o nekadašnjem veličanstvenom carstvu Inka. Nakon osvajanja teritorija, moćna vojska Inka sagradila je kanale za navodnjavanje i sustave popločanih cesta, a građevinari su sagradili tvrđave, hramove i monumentalne kamene zgrade. ==Odlike== Arheolozi danas tvrde da Machu Picchu nije bio [[grad]] u klasičnom smislu riječi jer nisu pronađeni ostaci birokratske uprave, trgovine ili vojne utvrde. Najvjerojatnije je građen kao carski posjed i religijsko utočište ili pak kao tajni ceremonijalni grad. Ostaci Machu Picchua odaju carski stil Inka kakav se može zapaziti i na drugim mjestima najveće države Novoga svijeta prije dolaska Europljana. Ono što je kod Machu Picchua neobično jest okoliš u kojem se nalazi: smješten je usred bujne vegetacije koju natapa rijeka. Grad ima dvjestotinjak građevina smještenih na terasama i raspoređenih oko velikog središnjeg trga. Četvrti na koje je podijeljen uske su i izdužene tako da maksimalno iskorištavaju prostor. Postoje i terase izvan naseljenog dijela koje imaju kanale za natapanje. Na uzvisini u središtu grada nalazi se granitni [[monolit]], možda [[žrtvenik]], karakterističan za Inke, a možda i [[zvjezdarnica]]. Zidine Machu Picchua izgrađene su od orijaških blokova kamena. Taj je podatak fascinantan jer se zna da Inke nisu poznavali [[kotač]] ni željezno oruđe, a analizom je utvrđeno da su blokovi savršeno izrezani u [[kamenolom]]ima i da su se završni radovi obavljali na samom gradilištu.▼ Machu Picchu ima površinu od 32.500 hektara i izgrađen je u tradicionalnom Inka stilu [[suhozid]]a. ▲Čini se da je grad, koji je četiristo godina bio zaboravljen u andskoj [[prašuma\|prašumi]], bio napušten još i prije no što su carstvo Inka pokorili Španjolci. Prema jednoj teoriji, stanovnike je pokosio [[sifilis]] koji je stigao iz Europe, a ostalo je učinio građanski rat. Arheolozi danas tvrde da Machu Picchu nije bio [[grad]] u klasičnom smislu riječi jer nisu pronađeni ostaci birokratske uprave, trgovine ili vojne utvrde. Najvjerojatnije je građen kao carski posjed i religijsko utočište ili pak kao tajni ceremonijalni grad. {{Široka slika\|89 - Machu Picchu - Juin 2009.jpg\|800px\|<center>Panorama jednog stambenog područja od 360°\|40%\|left}} ▲Arheolozi danas tvrde da Machu Picchu nije bio [[grad]] u klasičnom smislu riječi jer nisu pronađeni ostaci birokratske uprave, trgovine ili vojne utvrde. Najvjerojatnije je građen kao carski posjed i religijsko utočište ili pak kao tajni ceremonijalni grad. Ostaci Machu Picchua odaju carski stil Inka kakav se može zapaziti i na drugim mjestima najveće države Novoga svijeta prije dolaska Europljana. Ono što je kod Machu Picchua neobično jest okoliš u kojem se nalazi: smješten je usred bujne vegetacije koju natapa rijeka. Grad ima dvjestotinjak građevina smještenih na terasama i raspoređenih oko velikog središnjeg trga. Četvrti na koje je podijeljen uske su i izdužene tako da maksimalno iskorištavaju prostor. Tri glavne građevine se nalaze u tzv. "Svetoj četvrti": ''Intihuatana'', Hram sunca i tzv. "Soba s tri prozora". Postoje i terase izvan naseljenog dijela koje imaju kanale za natapanje. Na uzvisini u središtu grada nalazi se granitni [[monolit]], možda [[žrtvenik]], karakterističan za Inke, a možda i [[zvjezdarnica]]. Zidine Machu Picchua izgrađene su od orijaških blokova kamena. Taj je podatak fascinantan jer se zna da Inke nisu poznavali [[kotač]] ni željezno oruđe, a analizom je utvrđeno da su blokovi savršeno izrezani u [[kamenolom]]ima i da su se završni radovi obavljali na samom gradilištu. ==Izvori== {{Commonscat\|Machu Picchu}}▼ {{izvori}} * Hiram Bingham, ''Inca Land: explorations in the highlands of Peru'', 1922., Boston, Massachusetts, USA: Houghton Mifflin. OCLC 248230298 * Hiram Bingham, ''Machu Picchu, a citadel of the Incas'', 1930. i 1979., New York, USA: Hacker Art Books. ISBN 9780878172528 * Wright, Kenneth; Alfredo Valencia Zegarra, ''Machu Picchu: A Civil Engineering Marvel'', 2000., Reston, Virginia, USA: ASCE Press (American Society of Civil Engineers). ISBN 9780784404447 * Deborah Kops, ''[http://books.google.com/books?id=57mqdKhFIF8C&printsec=frontcover&dq=%22Machu+Picchu%22&cd=6&hl=en#v=onepage&q&f=false Machu Picchu]'', 2009., Minneapolis, Minnesota, USA: Twenty-First Century Books. ISBN 9780822575849 {{Sedam čuda}} {{Svjetska baština u Peruu}} ▲{{Commonscat\|Machu Picchu}} [[Kategorija:Drevni gradovi Perua]] [[Kategorija:Sedam svjetskih čuda]] [[Kategorija:Inke]] [[Kategorija:Svjetska baština u ~~Americi~~Peruu]] [[Kategorija:Arheološki lokaliteti Američkih kultura]] [[Kategorija:Građevine u Peruu]]

Machu Picchu: razlika između inačica