Livanjsko polje: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m Uklonjena promjena suradnika 92.228.57.160, vraćeno na zadnju inačicu suradnika Kubura
Nema sažetka uređivanja
Redak 1:
[[Datoteka:Livno_Valley.jpg|mini|Livanjsko polje]]
'''Livanjsko polje''' je kraška tektonska rasjedlina, okružena visokim, zimi vrlo surovim planinama, pruža se pravcem sjeverozapad-jugoistok s [[Buško Blato|Buškim Blatom]] na jugoistoku i Ždralovcem na sjeverozapadu. Dio je [[Završje, BiH|Završja]] ([[Tropolje|Tropolja]]). Ždralovac je jedan uski prijevoj kojim Livanjsko polje, između zadnjih obronaka [[Dinara|Dinare]] i [[Šator (planina)|Šator]]a, prelazi u [[GrahovoGrahovsko polje]].<br />
 
Livanjsko polje je najveće vlažno stanište u Bosni i Hercegovini sa značajnom populacijom rijetkih ptica kao što su [[kosac]] (Crex crex), [[veliki ronac]] (Mergus merganser) i [[bukavac]] (Botaurus stellaris). Od 2008. godine Livanjsko polje je označeno kao vlažno stanište od međunarodnog značaja u okviru [[Ramsarska konvencija|Ramsarske konvencije]]
 
Polje nalazi se u jugozapadnom dijelu [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] i prostire se između kraških planina [[Dinara|Dinare]] i [[Kamešnica|Kamešnice]] na jugu, [[Tušnica|Tušnice]] na istoku, [[Cincar]]a i [[Golija|Golije]] na sjeveru, te Šatora i [[Staretina|Staretine]] na zapadu. Polje ima površinu od 405 km², dinarski je izduženo 65 km (najduže među kraškim poljima kod nas), prosječno široko 6 km (njegova najveća širina iznosi 12 km), te na prosječnoj visini od 720 metara iznad mora. Ispitivanja tla pokazuju da je Livanjsko polje tijekom neogena bilo pod vodom. Na samom se polju nalazi nekoliko zaostalih jezera, od kojih je Buško jezero najveća umjetna akumulacija u ovom dijelu [[kontinent|kontinenta]], a valja spomenuti i [[Brežinsko jezero]] na sjeverozapadu polja. Gradnjom akumulacije Buško Blato tijekom šezdesetih godina došlo je do promjene klime na širem području [[Livno|Livna]]. Duge i hladne zimske mjesece pune snijega, s karakterističnim sjevernim vjetrom burom, zamijenile su pretežito kišovite zime, s nešto smanjenom količinom padavina i duga, topla ljeta.