Rajmund Kupareo: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja
Redak 1:
'''Rajmund Kupareo''' (svjetovnog imena ''Luka'') ([[Vrboska]], [[Hrvatska]] [[16. studenog]] [[1914.]] - [[Zagreb]], [[6. lipnja]] [[1996.]] ) je bio [[hrvatska književnost|hrvatski]] svećenik, sveučilišni profesor, [[pjesnik]], teološki [[pisac]], skladatelj, prevoditelj, nakladnik i redovnik [[dominikanci|dominikanac]]. Pisao je na [[Hrvatski jezik|hrvatskom]], [[Češki jezik|češkom]], [[Latinski jezik|latinskom]] i [[Španjolski jezik|španjolskom]] jeziku.
 
==Životopis==
== Školovanje i rad ==
Rodom je iz stare plemićke obitelji sa otoka [[Hvar]]a.
 
Godine [[1930. je]] stupio je u dominikanski red. a [[1937.]] godine se zaredio za svećenika.
 
Diplomirao je [[1939.]] godine na Visokom filozofsko-teološkom učilištu Dominikanskoga reda u [[Dubrovnik]]u.
 
Uređivao je mjesečni časopis [[Gospina krunica]] za vrijeme Drugog svjetskog rata. U istom razdoblju je studirao na [[Filozofski fakultet u Zagrebu|Filozofskom fakultetu]] u Zagrebu[[Zagreb]]u. Apsolvirao je iz područja čiste filozofije. Surađivao je s [[Alojzije Stepinac|Alojzijem Stepincem]], kojemu je bio i nakladnik. Od [[1941.]] godine je upravljao dominikanskom nakladom ''Istina''. Za to vrijeme je bio kapelanom u Trnju.
 
Padom NDH je smatrao da ne mora bježati pred partizanima te se nije zaputio prema Bleiburgu. Utoliko više što je računao na svoje prijatelje [[Židovi|Židove]] kojima je spasio život, na način da im je davao lažne potvrde o krštenju i vjenčanju, da bi mogli pobjeći [[Gestapo|Gestapu]] i otići u Švicarsku.
 
Godine [[1947.]] je protiv svoje volje bio prisiljen emigrirati iz Hrvatske. Otišao je u [[Olomouc]] u Češku, gdje je magistrirao [[teologija|teologiju]].
 
Dominikanske starješine su ga poslale diljem svijeta, a naposljetku je otišao u [[Čile]], gdje je dobio zadaću sudjelovati u obnovi čileanske dominikanske provincije.
 
Na poziv Katoličkog sveučilištesveučilišta u Santiago da Chileu [[1950.]] godine odlazi predavati estetiku i aksiologiju na Fakultetu filozofije i odgojnih znanosti. Iduće, [[1951.]], godine na istom sveučilištu je doktorirao, a naslova rada je bio ''Ars et Moralis''. Na istom je sveučilištu bio dekanom i prorektorom.
 
Predavao je nekoliko predmeta na Katoličkom sveučilištu:
Redak 25:
Uređivao je časopise [[Mundo Catolico]] i [[Anales de la Facultad de Filosofia]], a pokrenuo je časopis za filozofiju umjetnosti [[Aisthesis]].
 
Godine [[1971.]] se vratio u Hrvatsku nakon što je pretrpio moždani udar. Boravio je do smrti u dominikanskom samostanu na Borongaju.
 
== Djela ==
Objavio je 25 knjiga. Od tog je 9 znanstvenih rasprava o estetici na hrvatskom, latinskom i špansjolskomšpanjolskom jeziku, a 14 je knjiga drama, pjesama, pripovjedaka i romana na hrvatskom, češkom i španjolskom jeziku.
 
Neka djela su mu prilagođena kao [[radio-drama]], kao ''Baraban'' iz 1943., koji je 1944. izveden na [[Hrvatski krugoval|Hrvatskom krugovalu]].
 
Preveo je na hrvatski autobiografiju [[sv. Mala Terezija|sv. Male Terezije]] ''Povijest jedne duše''.
 
[[Antologija|antologijeAntologije]] u kojima su mu objavljene njegove pjesme:
* antologija hrv. pjesništva 2. pol. 20. st. priređivača prof. dr [[Stijepo Mijović Kočan|Stijepe Mijovića-Kočana]] ''"[[Skupljena baština]]"''
* antologija hrvatske iseljeničke poezije ''"Cvrčak u boriku"'' [[Ante Selak|Ante Selaka]], 1996.
* antologija ''"Lirika Velikog petka"'' [[Ante Stamać|Ante Stamaća]], 1998.
* rukoveti hrv. rodoljubnog pjesništva ''"Mila si nam ti jedina..."'', 1998.
 
== Nagrade i priznanja ==
* [[1959.]] počasni doktorat iz filozofije Papinskog sveučilišta u Čileu ''Scientiae et honoris causa''
* zaslužni profesor (professor emeritus) Likovne akademije
* od [[1985.]] godine akademik je Čileanske akademije znanosti i umjetnosti
* prvi Hrvat koji je naveden u prvom izdanju ''Who is Who in the World'' (izdano u Chicagu 1971.)
* [[1995.]] [[Nagrada Vladimir Nazor]] za književnost
* [[1996.]] [[Nagrada Vladimir Nazor]] za životno djelo
* [[1997.]] Komendator reda Bernardo O'Higgins, najviše čileansko državno odličje strancima
 
Danas ulica u [[Stari Grad|Starom Gradu]] na Hvaru[[Hvar]]u nosi ime po njemu.
 
== Izvori ==