Aymoré: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja
Nema sažetka uređivanja
Redak 1:
[[Datoteka:Botokudenweib mit bemPflock botoque in derUnterlippe.jpg|mini|Botokudo-žena sa labretom u donjoj usni]]
'''Aymoré''' (Aimoré, Aïmoré, Aimboré, Aimuré, Guaymuré, Aymoré, Botocudo, Sam sebe Botokudi su nazivali imenom Engcraecknung, Bokayú ([[Coropó]]) a Bochorinbaïsshuna ([[Coroados]]), Abatirá, Avatirá; Botokudi) /''Ime botocudo dolazi od portugalskog botoque, odnosno čep, koji podsjeća na čep bačve, kakve su ovi Indijanci nosili u ušima i donjim usnama''/, indijanski narod ili skupina plemena i pod-plemena istoimene porodice (vidi [[Botocudo]]), nastanjenih u bazenima rijeka Pardo, Mucury, Sao Mateus i Doce između [[Serra dos Aimores]] na istoku i Serra do Espinahaco na zapadu, [[Brazil]]. Neke skupine koje su živjele u obalnim područjima države [[Espirito Santo]] potisnute su negdje 1560.-tih u planinsku unutrašnjost. Od kasnog 16.-tog pa do ranog 18. stoljeća neprekidno su uznemiravani sa strane [[Portugalci|portugalskih]] i [[mestici|mestičkih]] stanovnika obalnog područja, ali uglavnom ostaju nezavisni, premda su ih nemilosrdno lovili sve do iza 1850. Neki od njih u ranom 19. stoljeću počinju polako da se bave obrađivanjem zemlje, ali većina njihovih skupina ostaju nomadski lovci, uključujući i [[Naknianuk]]e (Naknyanúk, Nacnhanuc). Kada ih je [[1884]]. posjetio [[Paul Ehrenreich|Ehrenreich]] bilo ih je još oko 5,000. [[Johann Jakob von Tschudi|Tschudi]], njihovu populaciju u bazenu Mercuryja 1862. procjenjuje na 3,000. Današnji broj im je znatno niži.
 
Kulturno su Botokudi slični ostalim istiočnobrazilskim skupinama. organizirani po bandama od 50 do 200 ljudi, koje se bave lovom i sakupljanjem.
Redak 6:
Jezik Botocuda pripada istoimenoj porodici [[botocudo]], čiji je danas jedini živi član krenak, kojim govori oko 80 ljudi u državama [[São Paulo]], [[Mato Grosso]] i [[Paraná]].
 
[[Kinimuré]] su (uz ostale) bili možda još jedno njihovo pleme<ref>[http://books.google.com/books?id=_U09AAAAYAAJ&pg=PA205&lpg=PA205&dq=amoipiras&source=bl&ots=ukODK2_lD6&sig=dPcFZYa2ZjFsRdyIKMUJhbtot9Q&hl=en&ei=UhQnTo6FOsj1sgb0yvCUCQ&sa=X&oi=book_result&ct=result&resnum=9&ved=0CEYQ6AEwCA#v=onepage&q=amoipiras&f=false Royal Geographical Society (Great Britain)]</ref>
== Literatura ==
*Sonia de Almeida Marcato, A repressão contra os botocudos em Minas Gerais, 1979, Ministério do Interior, Fundação Nacional do Indio ([Rio de Janeiro]) (60 stranica)
== Izvori ==
 
{{izvori}}
== Galerija ==
 
<gallery>
Datoteka:Botocudos-Chief-Brasil.jpg|Botokudi