Inačica od 25. srpnja 2011. u 17:28 uredi 79.101.229.185 (razgovor) Nema sažetka uređivanja ← Starija izmjena		Inačica od 30. srpnja 2011. u 06:10 uredi ukloni ovu izmjenu Kubura (razgovor \| doprinosi) 155.232 edits m Uklonjena promjena suradnika 79.101.229.185, vraćeno na zadnju inačicu suradnika KoturB Novija izmjena →
Redak 1: [[Datoteka:Tsar Jovan Nenad monument.jpg\|mini\|desno\|250px\|Spomenik Ivanu Crnom u Subotici.]] '''Ivan Crni''' odnosno '''Ivan Nenad''' (oko [[1492.]], pretpostavlja se kod [[Lipovo\|Lipova]] - [[26. srpnja]] [[1527.]] kod [[Tornjoš]]a) (srp. ''Јован Ненад/Jovan Nenad'', mađ. ''Fekete Iván'', nje. ''Johann Nenad''<ref>{{de icon}} [http://www.drustvosns.org/nemacka%20manjina/tekst/deutsche%20in%20der%20vojvodina.html Gesellschaft für serbisch-deutsche Zusammenarbeit] Deutsche in der Vojvodina - Die Ansiedlung der Deutschen in der Batschka </ref>) je bio vođa kratkovjeke ~~srpske~~ državine na području južne [[Ugarska\|Ugarske]]. Proslavio se uspješnim otporom [[Tursko Carstvo\|turskoj invaziji]]. Dok su ugarski krajevi zapadno od prostora koje je kontrolirao Ivan Crni lako pali pod tursku vlasti nakon [[mohačka bitka\|mohačke bitke]] [[1526.]], njegova država se pokazala tvrdim orahom. Redak 6: Sjedište svoje države je uspostavio u [[Subotica\|Subotici]]. Za savjetnike je uzeo [[franjevac\|franjevca]] iz [[Ilok]]a Fabijana Literata i kapelana Ivana Dolića iz [[Bač]]a.<ref>"kaštelana grada Bača". Dolić je također katolik. Od Dolića su današnji Dulići. Petar Pekić, ''Povijest Hrvata u Vojvodini. Od najstarijih vremena do 1929. godine'', Misl, Zagreb, 2009., str. 32 ISBN: 978-953-6306-61-9</ref> U svojoj državi je Ivan Crni okupio i [[Hrvati u Vojvodini\|Hrvate]] i [[Srbi u Vojvodini\|Srbe]]. (izvori spominju [[Raci\|Race]], a to je bilo ime kojim su u Ugarskoj označavali sve Južne Slavene).<ref>U Analima izdatim u Đakovu 1437. stoji da u Bačkoj stanuju Raci-katolici i Raci-heretici (Srbi). v. Petar Pekić, ''Povijest Hrvata u Vojvodini. Od najstarijih vremena do 1929. godine'', Misl, Zagreb, 2009., str. 33 ISBN: 978-953-6306-61-9 </ref> Ugarskim velikašima nije odgovarala pojava nove sile na njihovim posjedima, unatoč tome što im je ta sila obranila njihove posjede. Kasnije ga je napao [[László Csáky\|Vladislav Csáky]] u travnju 1527.. Redak 14: Ivan Crni se povukao u Segedin gdje se išao pribrati i skupiti nove snage. Međutim, u tome ga je spriječio Zapoljin pristaša koji ga je ubio 26. srpnja 1527. kod [[Tornjoš]]a. U srpskoj povijesnoj znanosti ga se prikazuje kao Srbina, što međutim nije pouzdano dokazano, jer nije vjerojatno da bi Srbin uzeo katoličke klerike za savjetnike umjesto pravoslavnih, a to je Ivan Crni upravo učinio.<ref>Glavni savjetnik mu je bio iločki franjevac Fabijena Literat. Srbin bi po svoj prilici radije uzeo pravoslavnoga kaluđera za savjetnika nego katoličkoga franjevca. U: Petar Pekić, ''Povijest Hrvata u Vojvodini. Od najstarijih vremena do 1929. godine'', Misl, Zagreb, 2009., str. 32 ISBN: 978-953-6306-61-9 </ref> == Vidi još == *Petar Pekić: Povijest Hrvata u Vojvodini == Izvori ==

Ivan Crni: razlika između inačica