Inačica od 6. travnja 2010. u 15:18 uredi MondalorBot (razgovor \| doprinosi) 1.360 edits m Robot Dodaje: sh:Geostatistika ← Starija izmjena		Inačica od 1. kolovoza 2011. u 04:01 uredi ukloni ovu izmjenu Kubura (razgovor \| doprinosi) 155.232 edits Nema sažetka uređivanja Novija izmjena →
Redak 1: '''Geostatistika''' je grana [[primijenjena statistika\|primijenjene]] [[Statistika\|statistike]] koja primjenjuje teorije determinističke procjene, zatim [[stohastički proces\|stohastičkih procesa]], odnosno [[statističko zaključivanje\|statističkog zaključivanja]] na različite prostorne pojave u brojnim znanostima. Tradicionalno se koristi u geoznanostima. Metode geostatistike se koriste u [[naftna geologija\|naftnoj geologiji]], [[hidrogeologija\|hidrogeologiji]], [[hidrologija\|hidrologiji]], [[meteorologija\|meteorologiji]], [[oceanografija\|oceanografiji]], [[geokemija\|geokemiji]], [[geografija\|geografiji]], [[rudarstvo\|rudarstvu]],[[šumarstvo\|šumarstvu]], [[krajobrazna ekologija\|krajobraznoj ekologiji]], [[poljoprivreda\|poljoprivredi]] (posebno u [[precizno poljodjelstvo\|preciznom poljodjelstvu]]) itd. == Osnovni koncept == Osnovni koncept geostatistike temelji se na mjerenju prostorne raznolikosti koja je manja od varijance svih podataka koji čine jedan skup mjerenja. Prostorno neovisni ~~podaci~~podatci opisuju su isključivo njihovom ukupnom varijancom, odnosno srednjom vrijedošću za koju se podrazumijeva da odgovara očekivanju cijele populacije. Ipak prostorni ~~podaci~~podatci u većini ~~slučajeva~~slučaja nisu prostorno neovisni. Vrijednosti podataka koji su prostorno bliski pokazuju manju promjenljivost od vrijednosti podataka koji su udaljeniji jedni od drugih. Odnosno, ako se radi procjena promatrane varijable u mjestu gdje nije mjerenja, a iz skupa postojećih mjerenja u njenoj okolici, smatra se da će najbližni podatci snažno ukazivati na vrjednost te procjene. Naravno, što je podatak udaljeniji pretpostavka je da će on manje opisivati očekivanu vrijednost u točki procjene. Točna priroda takvih utjecaja ne može se jednoznačno odrediti, no upravo stoga se računaju alati, najčešće eksperimentalni variogram. Svaki skup podataka ima vlastite jedinstvene funkcije promjenljivosti i udaljenosti između podatkovnih točaka. Ova promjenljivost se općenito izračunava kao funkcija nazvana [[variogram]] ili [[variogram\|semivariogram]]. Iz toga se izvodi specifičan geostatistički pojam nazvan '''varijancom''' kriginga, kojom je zamijenjena ukupna varijanca podataka.

Geostatistika: razlika između inačica