Hazaraspidi: razlika između inačica

Osnivač hazaraspidske dinastije bio je Abu Tahir bin Muhamed koji je karijeru započeo kao vojskovođa u službi [[Salguridi|salguridskih]] [[atabeg]]ova iz [[Fars]]a. Imenovan je namjesnikom [[Kugiluji i Bujer Ahmad|Kugiluje]], no ubrzo je stekao visok stupanj samostalnosti u [[Luristan]]u. Kasnije je proširio politički utjecaj do [[Isfahan]]a i stekao titulu [[atabeg]]a. Njegov sin Malik Hazarasp po kojem je nazvana sama dinastija vodio je uspješne vojne pohode protiv susjednih [[Salguridi|Salgurida]], a sudjelovao je i u otporu [[Horezmijsko Carstvo|horezmijskog]] vladara [[Džalal ad-Din]]a [[Mongolsko Carstvo|mongolskoj]] invaziji. Nakon uspostave mongolske kontrole nad [[Iranska visoravan|Iranskoj visoravni]], hazaraspidski vladar Takla sudjelovao je pohodu [[Hugalu-kan]]a protiv [[Bagdad]]a. Prilikom opsade tog grada ubijen je [[kalif]] pa je Takla odlučio dezertirati iz mongolske vojske, ali kasnije je uhvaćen i pogubljen prema Hugaluovoj zapovjedi. Mongolski vladar [[Abaka-kan]] potvrdio je lokalnu vlast Jusufa Šaha I. kojem je priznata ovlast nad [[HuzistanHuzestan]]om, [[Kugiluji i Bujer Ahmad|Kugilujom]], Firuzanom (oko [[Isfahan]]a) i [[Gulpaigan]]om. Njegov nasljednik Afrasiab I. pokušao je proširiti ovlasti do obala [[Perzijski zaljev|Perzijskog zaljeva]], no u tom naumu spriječila ga je mongolska vojska koja je porazila njegovu vojsku kod Kuruda (okolica [[Kašan]]a). Nakon toga [[Gajhatu]] mu je dozvolio da nastavi vladati ranijim pokrajinama, no pogubljen je [[1296.]] godine. Prijestolnica Hazaraspida bio je grad [[Ideh]] na sjeveru današnje [[iran]]ske pokrajine [[HuzistanHuzestan]]. Jusuf Šah II. u pod svoju je vlast u [[14. stoljeće|14. stojeću]] pripojio i gradove [[Šuštar]], [[Huzgan]] i [[Basra|Basru]]. Dinastija proživljava teške trenutke kada u vrijeme vladavine Šamsa al-Din Pašanga njena područja napadaju [[Muzafaridi]] koji su privremeno zauzeli hazaraspidsku prijestolnicu Ideh. Godine [[1424.]] [[Timuridi|tumuridski]] kralj [[Šahrok]] svrgava posljednjeg hazaraspidskog vladara Giasa al-Dina čime dinastija nestaje s političke pozornice.