Rodio seRođen je u Senju od oca Blaža i majke Hrvatice Senjanke.<ref name="Hrvatskiplaninar">[http://www.plsavez.hr/hp-arhiva/193001.pdf Hrvatski planinar] dr [[Ivo Horvat]]: Ljudevit Rossi - O osamdesetoj godišnjici rođenja, siječanj 1930., broj 1. </ref> Djed mu je ugledni [[Talijani|talijanski]] trgovac iz [[Venecija|Venecije]], koji se oženio sa Senjankom. U djetinjstvu je živio u [[Bakar (grad)|Bakru]], [[Rijeka|Rijeci]], u selu Maljevac na [[Kordun]]u i u Karlovcu. Završio je pučku [[škola|školu]] kod otaca [[franjevci|franjevaca]] <ref name="Hrvatskiplaninar"/> i nižu [[gimnazija|gimnaziju]] u Karlovcu. Upisao je klasičnu gimnaziju u [[Zagreb]]u, ali je isključen zbog sudjelovanja u demonstracijama protiv bana [[Levin Rauch|Levina Raucha]]. Odlazi u Senj završiti gimnaziju, ali zbog slabog materijalnog stanja ne može nastaviti školovanje pa se upisuje na brzojavni tečaj u Zagrebu i zapošljava u Rijeci. U slobodno vrijeme proučava cvjetanu (floru). O svom je trošku 1874. godine godine putovao po hrvatskom jugu radi proučavanj cvjetane (flore), a na poziv ravnatelja sinjske gimnazije iste godine u [[Sinj]]u uređuje [[herbarij]] tamošnje gimnazije.<ref name="Hrvatskiplaninar"/> Iste je godine objavio svoje prvo florističko djelo ''Cvjetana hrvatskog primorja''.<ref name="Hrvatskiplaninar"/>. Djelo nije tiskano, no izvadak je izašao u Vijencu iz 1877. pod natpisom ''Hrvatsko primorje s bilinskog gledišta''.<ref name="Hrvatskiplaninar"/> Napušta zvanje brzojavnog činovnika i zapošljava se kao pisar u [[JAZU]]. Ubrzo je imenovan za konzervatora i knjižničara u [[biologija|biološkoj]] postaji „Stazione zoologica” u [[Napulj]]u gdje je ostao do siječnja 1876. godine.
Zbog poziva za odsluženje vojnoga roka, vratio se je u domovinu. 1876. i 1877. polazi je prestižnu časničku školu „[[Ludoviceum]]” u [[Budimpešta|Budimpešti]] i završio ju je [[1877.]] godine, a kao mlada časnika ga ratne dužnost zahvaćaju već 1878. godine, kad je sudjelovao u austrougarskoj operaciji [[austrougarska okupacija BiH 1878.|okupiranja BiH]].<ref name="Hrvatskiplaninar"/> Nakon toga se zapošljava u [[zoologija|zoološkom]] odjelu Narodnoga muzeja u Zagrebu. Radi s poznatim zoologom [[Spiridon Brusina|Spiridonom Brusinom]] i skuplja [[malakologija|malakološku]] građu po [[Srijem]]u i [[BiH]]. Bio je u vojnoj službi kod hrvatskog domobranstva od 1. srpnja [[1879]]. do odlaska u mirovinu [[1911.]] godine. U tom je razdoblju nosio činove poručnika, natporučnika i satnika.<ref name="Hrvatskiplaninar"/> [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]], ponovno se aktivirao, kao zapovjednik domobranskog [[oporav|oporavnog]] momčadskog odjela<ref name="Hrvatskiplaninar"/>, a konačno je umirovljen [[1915]]. kao major.
