Razlika između inačica stranice »Kineski jezik«

Dodano 8 bajtova ,  prije 9 godina
bez sažetka
}}
[[Datoteka:Map of sinitic languages-en.svg|mini|left|Kineski (sinitički) jezici]]
'''Kineski jezik''' (ISO 639-3: [http://www.sil.org/iso639-3/documentation.asp?id=zho zho]) kolektivni naziv za srodne jezike (makrojezik) u području Kine kojih je ukupno 13<ref>[http://www.ethnologue.com/show_language.asp?code=zho Ethnologue (16th)]</ref>, to su:[[gan kineski|gan]] [gan], [[hakka kineski|hakka]] [hak], [[huizhou kineski (jezik)|huizhou]] [czh], [[jinyu kineski|jinyu]] [cjy], [[mandarinski kineski|mandarinski]] [cmn], [[min Bei kineski|min bei]] [mnp], [[min Dong kineski|min dong]] [cdo], [[min Nan kineski|min nan]] [nan], [[min Zhong kineski (jezik)|min zhong]] [czo], [[pu-Xian kineski|pu-xian]] [cpx], [[wu kineski|wu]] [wuu], [[xiang kineski|xiang]] [hsn], [[yue kineski|yue]] [yue]. [[16. siječnja]] [[2009]]. ovom makrojeziku pridodan je novi kodni element [lzh] ([[literarni kineski]]). Kineskim u pravom smislu naziva se i [[mandarinski jezik]].
 
Kineski standardni jezik, koji se naziva [[putonghua]], temelji se na [[Peking|pekinškom]] [[narječje|narječju]], ali sadrži i neke elemente drugih [[narječje|narječja]]. Reformom pisma u razdoblju dinastije [[Qin]] (od 221. do 206. g. pr. n. e.), koja je neovisne države ujedinila u carstvo, uklonjene su lokalne razlike te je pismo postalo razumljivo u područjima s različitim narječjima. Danas tzv. mandarinskim kineskim, tj. kineskim sjeverne grupe narječja, govori najveći broj ljudi na svijetu.