Razlika između inačica stranice »Darije I. Veliki«

Dodan 23.551 bajt ,  prije 8 godina
m
Uklonjena promjena suradnika 89.161.80.122, vraćeno na zadnju inačicu suradnika Orijentolog
(Uklonjen cjelokupni sadržaj stranice)
m (Uklonjena promjena suradnika 89.161.80.122, vraćeno na zadnju inačicu suradnika Orijentolog)
{{Monarh
| ime = Darije Veliki
| titula = '''[[Veliki kralj]] [[Ahemenidsko Carstvo|Perzijskog Carstva]]'''
| slika =[[Datoteka:Darius.jpg|200px]] <br>''Darije I. prema obrisima reljefa u [[Behistunski zapisi|Behistunu]], [[Iran]]''
| opis slike = Darije I. prema obrisima reljefa u [[Behistunski zapisi|Behistunu]], [[Iran]]
| vladavina = rujan [[522. pr. Kr.|522.]] - listopad [[486. pr. Kr.]] (36 godina)
| krunidba = [[522. pr. Kr.]]
| ostale titule = [[Veliki kralj]] [[Ahemenidsko Carstvo|Perzije]], [[faraon]] [[Drevni Egipat|Egipta]], [[kralj]] [[Babilonija|Babilona]]
| puno ime = Darije I. Veliki od Perzije
| datum rođenja = [[549. pr. Kr.]]
| mjesto rođenja =
| datum smrti = [[486. pr. Kr.]]
| mjesto smrti = [[Perzepolis]]
| mjesto pokopa = [[Nakš-e Rustam]]
| datum pokopa =
| prethodnik = [[Smerdis]]
| nasljednik = [[Kserkso I.|Kserkso I. Veliki]]
| način nasljeđivanja =
| prijestolonasljednik = [[Kserkso I.|Kserkso I. Veliki]]
| suprug =
| supruga =
| supruga 1 = [[Atosa]]
| supruga 2 = [[Artistona]]
| supruga 3 = [[Parmis]]
| supruga 4 = ''itd.''
| supruga 5 =
| supruga 6 =
| supruga 7 =
| supruga 8 =
| djeca = [[Kserkso]], [[Ahemen (satrap)|Ahemen]], [[Masist]], Histasp, Arsam, [[Artazostra]], brojni drugi.
| obitelj =
| dinastija = [[Ahemenidi]]
| vladarska himna =
| otac = [[Histasp]]
| majka =
}}
 
'''Darije I. Veliki''', ([[549. pr. Kr.|549.]] - [[486. pr. Kr.]]), [[Perzijanci|perzijski]] je [[veliki kralj]] iz [[Iran|iranske]] dinastije [[Ahemenidi|Ahemenida]]<ref>[http://www.iranica.com/newsite/articles/v7f1/v7f134.html Darije Veliki (enciklopedija Iranica)]</ref> koji je vladao [[Ahemenidsko Carstvo|Perzijskim Carstvom]] od [[522. pr. Kr.|522.]] do [[486. pr. Kr.]] Ostao je zapamćen kao jedan od najvećih [[Antika|antičkih]] vladara. Njegovo ime Darije (Dārayavahuš) prevedeno sa [[Perzijski jezik|staroperzijskog]] znači ''Dobri vladar''<ref>[http://books.google.com/books?id=jXuFAAAAIAAJ&printsec=titlepage&source=gbs_summary_r&cad=0#PPA185,M1 Henry Creswicke Rawlinson: „Perzijski zapisi na klinastom pismu“ (''The Persian Cuneiform Inscription'')]</ref><ref>[http://www.avesta.org/znames.htm Zoroastrijska imena (Avesta.org)]</ref>. Poput većine [[Perzijanci|Perzijanaca]], Darije je bio sljedbenik [[Ahura Mazda|Ahure Mazde]], [[Zoroastrizam|zoroastrijske religije]]<ref>[http://www.iranica.com/newsite/articles/v1f7/v1f7a009.html Ahura Mazda (enciklopedija Iranica)]</ref>. Nakon što je ugušio niz pobuna u istočnim provincijama, proveo je reorganizaciju državne uprave. Podijelio je državu na pokrajine ([[satrap]]ije) kojima je dao odgovarajuću autonomiju, ali je odvojio civilnu i vojnu vlast u njima da onemogući separatizam. Centralnu vlast pojačao je poreznim sustavom kojim su se ogromne količine novca slijevale u njegovu riznicu. Jedinstvu carstva služila je i prometna mreža koju je razvio, osobito popularna „[[Kraljevska cesta]]“. Sagradio je i novu perzijsku prijestolnicu, veličanstveni [[Perzepolis]]. Nakon što je uredio državu, ekonomiju i vojsku, krenuo je u proširenje carstva. [[Ahemenidsko Carstvo|Perzijsko Carstvo]] je u njegovo doba postalo [[Popis najvećih carstava|najveća država antike]], veća i od kasnijeg [[Aleksandar Veliki|Aleksandrovog]] i [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]].
 
== Dolazak na vlast ==
 
Darije I. je pripadao plemićkoj obitelji unutar [[Ahemenidsko Carstvo|Perzijskog Carstva]]. Bio je rođak [[Kambiz II.|Kambiza II.]], nasljednika [[Kir Veliki|Kira Velikog]]. Poslije ubojstva Kambiza II. [[522. pr. Kr.]], [[magi]]jski uzurpator prijestolja [[Smerdis|Gaumata]] je nesmetano vladao kao tobožnji [[Smerdis]], ubijeni sin Kira Velikog i brat Kambriza II. Nitko se nije usudio ustati protiv lažnog kralja, osim Darija I. koji uz pomoć šest plemića iznenađuje i ubija uzurpatora [[522. pr. Kr.]] Darije Veliki tada postaje perzijski [[veliki kralj]]. Ženi se s [[Atosa|Atosom]], ženom lažnog velikog kralja i kćerkom Kira Velikog. Imali su sina [[Kserkso I.|Kserksa I.]], koji će naslijediti oca.
Iznenadnu promjenu na vrhu države vladari perzijskih provincija su vidjeli kao dobru priliku da dobiju nezavisnost. U [[Suza (Iran)|Suzi]], [[Babilon]]u, [[Medija|Mediji]] i [[Sagartija|Sagartiji]] uzurpatori su skupljali armije iza sebe. Međutim, Darije u dvije godine smiruje sve te pobune. Čak je i [[Babilon]], koji se dva puta pobunio, priznao vlast Darija Velikog.
 
== Carstvo ==
 
=== Organizacija ===
[[Datoteka:World 500 BCE.png|mini|lijevo|400px|Karta [[Zemlja|svijeta]] [[500. pr. Kr.]] s [[Ahemenidsko Carstvo|Ahemenidskim Perzijskim Carstvom]] označenim smeđom bojom.]]
 
Veliki reformist i organizator Darije potpuno je izmijenio perzijski administrativni i [[Pravo|pravni sustav]]. Njegova revizija odnosila se na zakone svjedočenja, depozita, [[Korupcija|podmićivanja]] i [[Nasilje|nasilja]]. Mnogi narodi iz Darijevog vremena počeli su koristiti [[Perzijski|perzijsku]] riječ ''dāta'' (zakon, kraljev zakon) za dokumente, što se zadržalo do današnjeg dana.
 
Preko njegovih reformi i organizacije [[Ahemenidsko Carstvo|Perzijsko Carstvo]] postaje restaurirano naslijeđe carstva [[Kir Veliki|Kira Velikog]]. Njegova organizacija carstva u 20 pokrajina ([[satrap]]ija) kojima su upravljali lokalni vladari, koji su imali pravo na specifične zakone, propise, tradicije i elitu. Visok stupanj lokalne političke autonomije nije uključivao i ovlast nad vojskom. Porezni sustav omogućavao je ogromne prihode u [[Zlato|zlatu]] i [[Srebro|srebru]].
 
Svaka provincija je također imala nezavisnog financijskoga kontrolora, nezavisnog vojnog koordinatora, te [[satrap]]a koji je kontrolirao administraciju i [[zakon]]. Sva trojica su direktno odgovarali kralju. Ovaj sustav organizacije i podjela vlasti bio je razlog stabilnosti i cjelovitosti zemlje, jer su šanse za pobunu ili separaciju smanjene na minimum. Darije je također povećao i broj članova državne uprave koja se sastojala od pisara, koji su promicali zakone i odredbe diljem carstva.
 
Vojnici mnogih naroda sudjelovali su u Darijevoj armiji, uključujući [[Asirija|Asirce]], [[Fenicija|Feničane]], [[Babilonija|Babilonce]], [[Indija|Indijce]], [[Drevni Egipat|Egipćane]], [[Židovi|Židove]] i [[Arapi|Arape]].
 
=== Ekonomija i trgovina ===
[[Datoteka:Achaemenid coin daric 420BC front.jpg|mini|Perzijski zlatni [[darik]] iz [[490. pr. Kr.]]]]
 
Među ostalim, Darije je poznat i kao sjajan [[Ekonomija|ekonomist]]. Reformirao je ekonomski sustav i uveo zlatni [[novac]] „[[darik]]“ kao fiksno platežno sredstvo. Razvijao je trgovinu unutar carstva i s udaljenim zemljama. Na primjer, slao je ekspedicije na čelu s [[Karija|karijskim]] kapetanom Skilaksom koje su istraživale cijelu obalu [[Indijski ocean|Indijskog oceana]] od [[Indija|Indije]] do [[Afrika|Afrike]]. Tijekom njegove vladavine populacija je narasla, a u gradovima cvate industrija.
 
Fizikalne veličine poput [[Masa|mase]] i [[Dužina|dužine]] su standardizirane tzv. „kraljevskom mjerom“, iako su Egipćani i Babilonci nastavili koristiti se vlastitim mjernim jedinicama. Takvi propisi pojednostavnili su međunarodnu trgovinu što je imalo velik utjecaj na rast perzijskog gospodarstva, kao i razvoj komunikacija i administrativne mreže.
 
=== Ljudska prava ===
 
Darije je nastavio proces [[Tolerancija|religijske tolerancije]] prema podređenim narodima<ref>[http://www.iranchamber.com/history/darius/darius.php Darije Veliki (Iran Chamber)]</ref>, što je započeto još u doba njegovih prethodnika [[Kir Veliki|Kira Velikog]] i [[Kambiz II.|Kambiza II.]] Darije je osobno bio [[Zoroastrizam|zoroastrijski]] [[Monoteizam|monoteist]]; u kraljevskim zapisima Ahura Mazda se spominje kao jedini bog. Nasuprot [[Perzijanci]]ma i [[Židovi]]ma, većina naroda [[Ahemenidsko Carstvo|Ahemenidskog Perzijskog Carstva]] prakticirala je [[Politeizam|politeizam]]. Bio je dosljedan i prema perzijskoj zabrani ropstva, primjerice graditelji [[Perzepolis]]a i drugih perzijskih zdanja bili su plaćeni, što je bio revolucionarni pristup za to doba. [[Ljudska prava]] su također poštivana kao u doba njegovih prethodnika, što se prije svega odnosilo na famozni [[Kirov cilindar]] (prvi pisani dokument o [[Ljudska prava|ljudskim pravima]] u povijesti), prema kojem se svi ljudi rađaju jednaki i s istim pravima.
 
== Vanjska politika ==
 
=== Diplomacija ===
[[Datoteka:Achaemenid Empire.jpg|mini|desno|400px|[[Ahemenidsko Perzijsko Carstvo]] krajem [[6. stoljeće pr. Kr.|6. stoljeća p. n. e.]]]]
 
[[Ahemenidsko Carstvo|Perzija]] je tijekom vladavine Darija Velikog imala kontakte s [[Kartaga|Kartagom]] (prema zapisima sa [[Nakš-e Rustam]]a), te [[Sicilija|Sicilijom]] i [[Apeninski poluotok|Italijom]]. Darije se kao vladar pokazao vrlo dobroćudnim nastavljajući politiku njegova djeda Kira Velikog, pa je priznavao sve religije, npr. [[Židovi|Židovima]] je dozvolio i financirao obnovu [[Jeruzalemski hram|Salomonovog hrama]] u [[Jeruzalem]]u kojeg su srušili [[Babilonija|Babilonci]]. U [[Drevni Egipat|Egiptu]] se njegovo ime spominje na [[hram]]ovima izgrađenima u [[Memfis]]u, [[Edfu]]u i [[Siwa (oaza)|Velikoj Oazi]]. U egipatskoj tradiciji Darije se smatra jednim od najvećih dobrotvora i zakonodavaca u egipatskoj povijesti. Sličan odnos Darije je imao i prema [[Grci|Grcima]] kojima je financirao gradnju velikih [[Grčki hram|hramova]], ukidao [[ropstvo]] u [[Stara Grčka|grčkim gradovima]], te [[Apolon|Apolonova]] ''sveta područja'' oslobađao od poreza. To je stvorilo velike simpatije [[Jonija|jonskih]] i [[Egejska Makedonija|makedonskih]] Grka prema Dariju pa su stali na perzijsku stranu tijekom [[Grčko-perzijski ratovi|Grčko-perzijskih ratova]].
 
=== Vojne ekspedicije ===
 
==== Azija ====
 
[[Datoteka:Smuglewicz-Posłowie scytyjscy przed Dariuszem.jpg|mini|desno|250px|[[Skiti|Skitski]] poslanici kod Darija Velikog, naslikao Franciszek Smuglewicz krajem [[18. stoljeće|18. stoljeća]]]]
 
Darije Veliki je [[512. pr. Kr.]] krenuo u rat protiv nomadskih [[Skiti|Skita]]. Velika perzijska armija je prešla [[Bospor]], zauzela istočnu [[Tračka|Tračku]] dok se [[Egejska Makedonija|Makedonija]] dobrovoljno priključila Perziji, te prešla [[Dunav]]. Svrha ove ekspedicije bilo je udar na [[Nomadi|nomadska plemena]] s leđa i time osigurati sigurnost sjevernih granica carstva. Međutim, cijeli plan se zasnivao na netočnoj geografskoj pretpostavki koju je kasnije ponovio i [[Aleksandar Makedonski]]; vjerovali su kako je zapadna [[Indija]] neposredno uz istočne obale rijeke [[Don]] i [[Crno more|Crnog mora]]. Nakon što su otišli predaleko u stepe, morali su se povući zbog predugih linija opskrbe i dezorijentiranosti. Prema grčkim izvorima ([[Herodot]]) Perzijanci su stigli čak i do rijeke [[Volga|Volge]], no podatak nije pouzdan.
 
==== Afrika ====
 
Darije je neposredno prije smrti pripremao gušenje pobune u [[Drevni Egipat|Egiptu]] no umro je [[486. pr. Kr.]] pa je pobunu ugušio njegov sin [[Kserkso]].
 
==== Europa ====
{{glavni|Grčko-perzijski ratovi}}
 
Europski [[Grci]] poput polisa [[Atena (polis)|Atene]] i [[Eretrija|Eretrije]] pomaganjem [[Jonski ustanak|Jonskog ustanka]] i [[Gusari|gusarenjem]] u [[Egejsko more|Egejskom moru]] započinju rat s Perzijom. Nakon što su Atenjani razorili grad [[Sard]], Darije Veliki se zakleo na osvetu. Odlučujuća bitka odigrala se [[494. pr. Kr.]] kod Lade na ulazu u [[milet]]sku luku. Perzijska flota, sastavljena od [[Drevni Egipat|egipatskih]] i [[Fenicija|feničanskih]] brodova, razbila je grčke snage. [[Milet]] je osvojen i podčinjen. Ovi događaji označili su slom Jonskog ustanka.
 
Nekoliko godina poslije sloma [[Jonski ustanak|Jonskog ustanka]] Darije je pripremio pohod na [[Stara Grčka|Grčku]]. Prva perzijska ekspedicija [[492. pr. Kr.]] doživjela je krah u oluji kod [[Brdo Atos|Atosa]]; Perzijanci pod zapovjedništvom [[Datis]]a i [[Artafern Mlađi|Artaferna]] su se dvije godine poslije iskrcali na [[Periferija Atika|Atici]], ali ih je [[Atena (polis)|atenska]] vojska pod vodstvom vojskovođe [[Miltijad Mlađi|Miltijada]] porazila u [[Bitka kod Maratona|Maratonskoj bitci]]<ref>[http://www.britannica.com/eb/article-1714/Darius-I Darije I. Veliki (enciklopedija Britannica)]</ref>. Poslije Darijeve smrti ekspediciju protiv europske Grčke nastavio je njegov sin Kserkso Veliki koji je u znak odmazde spalio [[Atena (polis)|Atenu]] i [[Eretrija|Eretriju]].
 
== Graditeljski projekti ==
 
=== Perzepolis ===
{{glavni|Perzepolis}}
 
[[Datoteka:Louvre pillar DSC00906.jpg|mini|200px|[[Kapitel]] [[Ahemenidsko Carstvo|perzijskog]] stupa iz [[Apadana|apadane]] u Darijevoj palači u '''[[Suza (Iran)|Suzi]]''' ([[6. stoljeće pr. Kr.]])]]
 
Darije je bio veliki graditelj, pa su tijekom njegove vladavine izgrađeni mnogi veliki [[Arhitektura|arhitektonski]] i građevinski projekti. Najznačajniji projekt bio je gradnja novog glavnog grada '''[[Perzepolis|Perzepolisa]]''', remek-djela antičke arhitekture. S obzirom da se dotadašnji glavni grad [[Pasargad]] uglavnom dovodio u kontekst njegovih prethodnika [[Kir Veliki|Kira Velikog]] i [[Kambiz II.|Kambiza II.]], Darije je odlučio sagraditi novi. Zgrade u Perzopolisu su zbijene na prirodnoj kamenoj terasi čija površina iznosi oko 500 x 273 metra. Krovove velikih dvorana podupirali su višestruki stupovi, od kojih su se neki sačuvali (uglavnom kameni). Stupovi su bili visoki 20 metara što ih čini najvišim i najtanjim (u odnosu na visinu) antičkim stupovima, a rasponi stupova od 8.65 metara su također veći od bilo kojeg arhitektonskog zdanja tog doba. S obzirom da je [[Robovlasništvo|ropstvo]] bilo zabranjeno u Perziji, cijeli kompleks su izgradili plaćeni radnici koji su dolazili i iz [[Egipat|Egipta]], [[Indija|Indije]], [[Grčka|Grčke]], [[Kavkaz (regija)|Kavkaza]], [[Arapski poluotok|Arabije]], itd. Perzepolis je prva građevina s planiranim drenažnim sustavom, izgrađenim prije postavljanja temelja. Na terase se dolazilo karakterističnim dvostrukim stubištem, od kojih glavno vodi prema jugu do [[Apadana|apadane]] (dvorane za prijeme), a prema istoku do drugog nedovršenog ulaza koji gleda na prijestolnu dvoranu (tzv. „Dvoranu od tisuću stupova“). Darije je kasnije pokopan u grobnici [[Nakš-e Rustam]] ukopanoj u stijenama planine nedaleko od grada.
 
=== Suza ===
{{glavni|Suza (Iran)}}
U gradu '''[[Suza (Iran)|Suzi]]''' Darije Veliki gradi jednu od svojih rezidencijalnih palača. Na sjeveru palače nalazila se velika [[apadana]] (dvorana za prijem) s 36 stupova i kraljevskim tronom, dok se na južnoj strani nalazila raskošna palača s tri unutrašnja vrta, od kojih je najveći služio za vojsku. Na zapadnoj strani nalazio se pričuvni ulaz, a na istočnoj ''Velika vrata''. Zapisi pronađeni u Darijevoj palači detaljno opisuju kako je građena<ref name="Suza (IranTour.org)">[http://www.irantour.org/Iran/city/SUSA.html Suza (IranTour.org)]</ref>. Palača u Suzi očito je bila omiljena Darijeva rezidencija<ref>[http://www.livius.org/aa-ac/achaemenians/DSf.html Ahemenidski kraljevski zapisi iz Suze (Livius.org)]</ref>, budući da [[Stara Grčka|grčki]] povjesničar [[Herodot]] spominje isključivo Suzu kao glavni grad Perzije, dok ne spominje [[Pasargad]] i [[Perzepolis]]. Darije je Suzu povezao [[Kraljevska cesta|Kraljevskom cestom]]<ref name="Suza (IranTour.org)"/> koja je vodila punih 2700 km do [[Sard]]a u zapadnoj [[Mala Azija|Maloj Aziji]], zbog čega je Suza postala velikim trgovačkim središtem<ref>[http://www.britannica.com/EBchecked/topic/575503/Susa Suza (enciklopedija Britannica)]</ref>.
Detalji raskoša grada Suze opisani su u [[Biblija|biblijskoj]] priči o Estheri<ref>[http://www.livius.org/su-sz/susa/susa00.html Grad Suza (Livius.org)]</ref>.
 
=== Kraljevska cesta ===
{{glavni|Kraljevska cesta}}
[[Datoteka:Map achaemenid empire en.png|350px|desno|mini|Karta [[Ahemenidsko Carstvo|Perzijskog carstva]] s označenom '''[[Kraljevska cesta|Kraljevskom cestom]]''']]
 
Da bi olakšao komunikaciju diljem golemog [[Ahemenidsko Carstvo|Perzijskog carstva]], Darije je dao izgraditi '''[[Kraljevska cesta|Kraljevsku cestu]]'''. Cesta se protezala od [[Lidija|lidijskog]] grada [[Sard]]a na zapadu do perzijskih gradova [[Suza (Iran)|Suze]], [[Pasargad]]a i [[Perzepolis]]a na istoku. Udaljenost među dvaju gradovima bila je 2.700 km, a glasnici na konjima prelazili su taj put za samo sedam dana. Uspredbe radi, za isto putovanje pješice bilo je potrebno 90 dana, odnosno tri mjeseca. Gradnja tako dugačke i sofisticirane ceste kroz [[Mala Azija|maloazijske]] planine, [[Asirija|asirske]] pustinje, [[Babilonija|babilonske]] močvare i neprohodna područja zapadnog [[Iran]]a predstavljala je vrhunac antičkog graditeljskog umijeća. Zbog njene iznimne kvatitete, cesta je korištena i u [[Rimsko carstvo|rimsko doba]] za vrijeme [[Trajan]]a i [[Hadrijan]]a, gotovo 700 godina nakon Darijeve vladavine<ref>[http://www.livius.org/ro-rz/royal_road/royal_road.htm Kraljevska cesta (Livius.org)]</ref>.
 
=== Darijev kanal ===
{{glavni|Sueski kanal}}
Darije je ostao upamćen i po '''[[Sueski kanal|Sueskom kanalu]]''' kojeg je dao izgraditi između [[Nil|Nila]] i [[Suez]]a, i kojim su perzijski brodovi prolazili iz [[Crveno more|Crvenog mora]] u [[Sredozemno more|Mediteran]] i obrnuto.
 
== Smrt ==
[[Datoteka:The tomb of Darius I.jpg|mini|desno|300px|Grobnica Darija Velikog, [[Nakš-e Rustam]], [[Iran]]]]
 
Darije Veliki umro je s 64 godine između 17. studenog i 1. prosinca [[486. pr. Kr.]] nakon mjesec dana bolesti. Ostao je upamćen kao jedan od najvećih vladara ikad što su priznali i njegovi neprijatelji [[Atena (polis)|Atenjanji]]<ref name="Darije Veliki (Livius.org)">[http://www.livius.org/da-dd/darius/darius_i_9.html Darije Veliki (Livius.org)]</ref>, a doba njegove vladavine smatra se zlatnim dobom [[Ahemenidsko Carstvo|Perzije]]. Sahranjen je u unaprijed izgrađenu grobnicu isklesanu u stijenama [[Nakš-e Rustam]]a<ref name="Darije Veliki (Livius.org)"/>, gdje se nalazi čitava serija grobnica [[Ahemenidi|perzijskih vladara]]. Darija je naslijedio njegov sin [[Kserkso I.|Kserkso I. Veliki]].
 
== Djeca ==
 
;Sa kćeri [[Gobrias (elamski satrap)|Gobriasa]]:
:Artabazan
:Ariabign
:Neimenovani sin
 
;Sa [[Atosa|Atosom]]
:[[Kserkso]]
:[[Ahemen (satrap)|Ahemen]]
:Histasp
:[[Masist]]
:Mandana (ponekad se poistovjećuje s Sandaucom)
 
;Sa [[Artistona|Artistonom]]
:Arsam
:Gobrias
:[[Artazostra]], žena [[Mardonije|Mardonija]]
 
;Sa [[Parmis]], kćeri [[Smerdis]]a
:Ariomard
 
;Sa Fratagunom
:Abrokom
:Hiperant
 
;Sa Fedimijom, kćeri [[Otan]]a
:Nepoznato
 
;Sa nepoznatim ženama'''
:Ariamen (ponekad ga se poistovjećuje s jednim od tri sina Gobriasove žene)
:Arsamen
:Neimenovana žena Artoca
:Neimenovana žena [[Dauris]]a
:Neimenovana žena [[Hijam]]a
:Sandauce (ponekad se poistovjećuje s Mandanom)
:Ištin
:Pandušaša
 
== Kronologija ==
 
* [[549. pr. Kr.]] - rođenje Darija Velikog.
* [[525. pr. Kr.]] - postaje kopljonoša [[Kambiz II.|Kambizu II.]] nakon pohoda u [[Drevni Egipat|Egiptu]].
* [[522. pr. Kr.]] - [[Smerdis|Gaumatina]] uzurpacija.
* [[522. pr. Kr.]] - smrt [[Kambiz II.|Kambiza II.]], Darijev povratak u Perziju.
* [[522. pr. Kr.]] - krunidba za Velikog kralja [[Ahemenidsko Carstvo|Perzije]].
* [[522. pr. Kr.]] - pobuna u [[Babilon]]u.
* [[521. pr. Kr.]] - još jedna pobuna u Babilonu.
* [[521. pr. Kr.]] - kraj daljnjih pobuna protiv Darija.
* [[519. pr. Kr.]] - pobjeda protiv [[Skiti|skitskih]] plemena [[Skiti#Povijest|Sakovije]].
* [[519. pr. Kr.]] - rođen Darijev sin [[Kserkso]].
* [[518. pr. Kr.]] - ekspedicije u [[Drevni Egipat|Egiptu]].
* [[515. pr. Kr.]] - osnovan [[Perzepolis]].
* [[513. pr. Kr.]] - osvojena [[Kirenaika]] (istočna [[Libija]]).
* [[513. pr. Kr.]] - pohod protiv [[Skiti|Skita]].
* [[513. pr. Kr.]] - osvojena [[Tračka]].
* [[512. pr. Kr.]] - uvođenje [[darik]]a kao platežnog sredstva.
* [[507. pr. Kr.]] - sporazum s [[Atena (polis)|Atenom]].
* [[500. pr. Kr.]] - otvoren [[Sueski kanal]].
* [[499. pr. Kr.]] - pobuna u [[Jonija|Joniji]], uništenje [[Sard]]a.
* [[494. pr. Kr.]] - osvojen [[Milet]], kraj [[Jonski ustanak|Jonskog ustanka]].
* [[492. pr. Kr.]] - vojna ekspedicija u [[Stara Grčka|Grčkoj]] predvođena [[Mardonije]]m; mornarica teško stradala u oluji.
* [[490. pr. Kr.]] - neuspješna vojna ekspedicija protiv [[Atena (polis)|Atene]] koju su vodili [[Datis]] i [[Artafern Mlađi|Artafern]].
* [[486. pr. Kr.]] - pobuna u [[Drevni Egipat|Egiptu]].
* [[486. pr. Kr.]] - smrt Darija Velikog.
 
== Poveznice ==
* '''[[Ahemenidsko Perzijsko Carstvo]]'''
* [[Ahemenidi]]
* [[Kir Veliki]]
* [[Kir Veliki#Kirov_cilindar|Kirov cilindar]]
* [[Grčko-perzijski ratovi]]
* [[Bitka kod Maratona]]
* [[Sueski kanal#Povijest|Sueski kanal]]
* [[Kraljevska cesta]]
* [[Kserkso I.]]
 
{{Redoslijed|
|prethodnik = [[Smerdis|Smerdis (Gaumata)]]<br>([[521. pr. Kr.|521.]] - [[522. pr. Kr.]])
|gl_članak_funkcija=[[Veliki kralj]] [[Ahemenidsko Carstvo|Perzije]]<br>([[522. pr. Kr.|522.]] - [[486. pr. Kr.]])<br>____________________ <br>[[Faraon]] [[Drevni Egipat|Egipta]]<br>([[522. pr. Kr.|522.]] - [[486. pr. Kr.]])
|nasljednik=[[Kserkso I.]]<br>([[486. pr. Kr.|486.]] - [[465. pr. Kr.]])
}}
 
== Izvori ==
{{izvori}}
 
== Vanjske poveznice ==
* [http://www.iranica.com/newsite/articles/v7f1/v7f134.html Darije Veliki (enciklopedija Iranica)]
* [http://www.livius.org/da-dd/darius/darius_i_0.html Darije Veliki livius.org (Livius.org, Jona Lendering)]
* [http://ancienthistory.about.com/library/bl/bl_text_herodotus_3.htm Herodot o Dariju Velikom (Ancienthistory.about.com)]
* [http://www.iranchamber.com/history/darius/darius.php Darije Veliki (Iran Chamber)]
 
 
{{Popis faraona}}
[[Kategorija:Ahemenidski vladari|Darije I. Veliki]]
[[Kategorija:faraoni]]
 
<!-- interwiki -->
 
{{Link FA|de}}
 
{{Link FA|sl}}
{{Link FA|sv}}
 
[[af:Dareios I van Persië]]
[[ar:دارا الأول]]
[[be-x-old:Дарый I]]
[[bg:Дарий I]]
[[br:Darius Iañ]]
[[ca:Darios I el Gran]]
[[cs:Dareios I.]]
[[cy:Darius I, brenin Persia]]
[[da:Dareios 1.]]
[[de:Dareios I.]]
[[el:Δαρείος Α' της Περσίας]]
[[en:Darius the Great]]
[[eo:Dario la 1-a]]
[[es:Darío I]]
[[et:Dareios I]]
[[eu:Dario I.a]]
[[fa:داریوش بزرگ]]
[[fi:Dareios I]]
[[fr:Darius Ier]]
[[gl:Darío I]]
[[he:דריוש הראשון]]
[[hu:I. Dárajavaus perzsa király]]
[[hy:Դարեհ I Մեծ]]
[[id:Darius I dari Persia]]
[[it:Dario I di Persia]]
[[ja:ダレイオス1世]]
[[ka:დარიოს I]]
[[ko:다리우스 1세]]
[[ku:Daryûs I]]
[[la:Darius I (rex Persarum)]]
[[lt:Darijus I]]
[[mk:Дариј I]]
[[ml:ദാരിയസ് ഒന്നാമൻ]]
[[ms:Darius I dari Parsi]]
[[nl:Darius I]]
[[no:Dareios I av Persia]]
[[pl:Dariusz I Wielki]]
[[pnb:دارا اول]]
[[ps:داریوش ۱]]
[[pt:Dario I da Pérsia]]
[[ro:Darius I]]
[[ru:Дарий I]]
[[sh:Darije I]]
[[simple:Darius I of Persia]]
[[sk:Dareios I.]]
[[sl:Darej I.]]
[[sr:Дарије I]]
[[sv:Dareios I]]
[[th:จักรพรรดิดาไรอัสมหาราช]]
[[tl:Dario I ng Persya]]
[[tr:I. Darius]]
[[uk:Дарій I Великий]]
[[ur:دارا اول]]
[[vi:Darius I của Ba Tư]]
[[yi:דריווש דער ערשטער]]
[[zh:大流士一世]]