Knjižnica: razlika između inačica

Kod specijalno bogoslovskih B., najpoznatija je [[Vatikan]]ska koja broji približno 220.000 knjiga i 26.000 rukopisa, među kojima i poznati kodeks Biblije iz 15. stoljeća. Prve B. u Rusiji osnivane su pri crkvama i manastirima, pa su i knjige bile crkvenog karaktera. Prva rusku B. osnovao je knez Jaroslav pri crkvi sv. Sofije u [[Kijev]]u. Također, velika B. je osnovana i pri Kijevsko-Pečerskom manastiru. U [[Moskva|Moskovskoj]] [[Rusija|Rusiji]] manastirske i crkvene B. odigrale su značajnu ulogu, tako da se u 14. stoljeću pojavljuju čak i opisi pojedinih knjiga. U 17. st. pojavljuju se mnoge privatne biblioteke u Rusiji (Simeona Polockog, Dimitrija Rostovskog, Silvestra Medvedeva), a poslije reforme Petra Velikog pojavljuju se u Rusiji mnoge biblioteke (Tatišćeva, Buturlina, Šćerbatova). U 19. stoljeću poznata je bila Publična biblioteka (oko 1.300.000 naslova i rukopisa), Biblioteka Rumjancevskog muzeja od 1827. (oko 300.000 naslova i rukopisa), B. Akademije nauka 1714 u Kurlandiji., Sinodska moskovska biblioteka (1721), Moskovska tipografska B. od vremena [[Ivan Grozni|Ivana Groznog]], B. kijevske akademije (preko 300.000 naslova i 937 rukopisa), Biblioteka Kazanske akademije, itd.

 

[[Kategorija:Knjižničarstvo]]