Razlika između inačica stranice »Bliski istok«

Dodana 574 bajta ,  prije 9 godina
Uglavnom sređeno.
(Vanjske poveznice su provjerene)
(Uglavnom sređeno.)
[[Datoteka:Territorial changes of the Ottoman Empire 1812.jpg|mini|desno|300px|<center>Originalni „Bliski istok” bio je definiran [[Osmansko Carstvo|osmanlijskim]] granicama]]
[[Datoteka:GreaterMiddleEast2.png|400px|mini|Tradicionalni Srednji istok i [[Veliki Srednji istok]] prema G8.]]
'''Bliski istok''' ([[Hrvatski jezik|hrv.]] [[sinonim]]i: „Prednji istok” ili „Srednji istok”) je [[Zapadni svijet|zapadnjački]] [[Geopolitika|geopolitički]] naziv za područja sjeveroistočne [[Afrika|Afrike]] i [[Jugozapadna Azija|jugozapadne]] [[Azija|Azije]] čije su granice slabo [[Definicija|definirane]]. Preuzet je iz [[Francuski jezik|francuskog]] oblika ''Proche-Orient'' kojim su se početkom [[19. stoljeće|19. stoljeća]] označavala područja pod [[Osmansko Carstvo|osmanlijskom]] vlašću (uključujući [[Balkan]]) odnosno koji je bio [[antonim]]om [[Daleki istok|Dalekom istoku]], dok naziv „Srednji istok” potječe iz [[Engleski jezik|engleskog]] oblika ''Middle East'' kojim se na prijelazu u [[20. stoljeće]] podrazumijevalo područje između [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]] i [[Britanska Indija|Britanske Indije]] (okvirno [[Iranska visoravan]], [[Mezopotamija]] i [[Arabija]]). Nakon raspada [[Kolonijalizam|kolonijalnih]] carstava u [[20. stoljeće|20. stoljeću]] dva su pojma redefinirana stapanjem u jedno zemljopisno područje iz kojeg je isključen [[Balkan]], a „Bliskog” i „Srednji istok” počinju se koristiti kao [[sinonim]]i u svim jezicima pa tako i u [[Hrvatski jezik|hrvatskom]], dok je [[engleski]] specifičan po tome da je oblik „Srednji” zadržao primarno značenje.
'''Bliski istok''' je [[povijesna geografija|povijesna]] i [[kulturna geografija|kulturna]] subregija [[Afroeuroazija|Afroeuroazije]] koja tradicionalno obuhvaća zemlje ili regije u [[jugozapadna Azija|jugozapadnoj Aziji]] zajedno s [[Stari Egipat|Egiptom]]. U ostalim okvirima regija može obuhvaćati ostale dijelove [[sjeverna Afrika|sjeverne Afrike]] i/ili [[srednja Azija|srednje Azije]]. [[Pakistan]] i [[Kavkaz]] općenito se ne ubrajaju u regiju.
 
TerminDanas Bliskise istoknazivom obično„Bliski koristeistok” najčešće služe [[Arheolog|arheolozi]] i povjesničari[[povjesničar]]i kadau govorekontekstu osuvremenih regijigranica [[Stari Istok|Starog Istoka]] odnosno područja na kojima su u [[Stari vijek|starom vijeku]] postojale [[Civilizacija|civilizacije]] u uskoj kulturološkoj interakciji, kojaa obuhvaćauključuju [[Levant]] (modernidanašnja [[IzraelSirija]], [[PalestinaLibanon]], [[Jordan]], [[SirijaIzrael]] i [[LibanonPalestinska autonomija|Palestina]]), [[Mala Azija|Malu Aziju]] (modernadanašnja [[Turska]]), [[Mezopotamija|Mezopotamiju]] ([[Irak]] i istočna [[Sirija]]) i [[iranska visoravan|iransku visoravan]] ([[Iran]], [[Afganistan]] i zapadni [[Pakistan]]). AlternativniU terminsuvremenom kontekstu, „Bliski istok” se osim po ''[[Srednji istokzemljopis]]''nim koristene višemože novinarini iokarakterizirati komentatori,određenim dokkulturološkim gačimbenicima arheolozis obzirom na nihovu heterogenost u [[Narod|etničko]]-[[Jezik|jezičnom]] (Semitski narodi) i povjesničari[[Religija|vjerskom]] nesmislu, koristea zbogkritizira njegovega neodređenese i zbog [[eurocentrizam|eurocentrične]] prirodenaravi. Alternativni ne-eurocentrični terminnaziv koji se pojavio tijekomu nedavnihnovije godinavrijeme i koji tek treba steći raširenu uporabu je '[[jugozapadnaJugozapadna Azija]]'.
 
Iako je dio [[Afrika|afričkog]] [[kontinent]]a, [[Egipat]] se općenito smatra dijelom bliskoistočne regije. On se ubraja u ovu regiju zbog značajnih interakcija koje je imao s ostalim bliskoistočnim državama kroz antička, srednjovjekovna i moderna vremena.
 
== Karakteristike ==
 
U [[Zapadni svijet|zapadnom svijetu]] SrednjiBliski istok se općenito smatra pretežito [[islam]]skom [[Arapi|arapskom]] zajednicom. Ipak ovo područje obuhvaća mnoge različite kulturne i etničkeetničko-jezične grupeskupine, uključujućiprvenstveno [[Arapi|Arape]],Semitski [[Asircinarodi|Asircesemitske]], ([[Azerijci|AzerijceArapi]], [[Berberi|Berbere]], [[Kaldejci|KaldejceAsirci]], [[Druzi|Druze]], [[Grci|GrkeMaroniti]], [[Židovi|Židove]]), [[KurdiTurkijski narodi|Kurdeturkijske]], ([[Maroniti|MaroniteTurci]], [[Perzijanci|PerzijanceAzeri]]) i [[Turci|Turke]]. Oni nisu međusobno toliko slični koliko se to pretpostavlja. Glavne jezične grupe uključuju: [[arapskiIranski jeziknarodi|arapski]], [[asirski neoaramejski jezik|asirskiiranske]] (također poznat kao [[aramejski jezik|aramejskiPerzijanci]] ili, [[sirijski jezik|sirijskiKurdi]]), [[hebrejskite jezik|hebrejski]],ostale ([[perzijski jezik|perzijskiGrci]], [[kurdski jezik|kurdski]] i [[turski jezik|turskiBerberi]]). OdgovarajućiOni pridjevnisu jemeđusobno srednjoistočni,toliko aslični izvedenakoliko imenicase jeto Srednjoistočnjakponekad pretpostavlja.
 
Većina zapadnih definicija "Srednjeg„Bliskog istoka" — iistoka”, u utvrđenim referentnim knjigama i u uobičajenoj uporabi, definira regiju kao 'države„države u [[jugozapadnaJugozapadna Azija|jugozapadnojJugozapadnoj Aziji]] od [[Iran]]a (Perzije) do [[Egipat|Egipta]]'. Egipat se zajedno sa [[Sinajski poluotok|Sinajskim poluotokom]] u [[Azija|Aziji]] obično smatra dijelom 'Srednjeg„Bliskog istoka'istoka”, iako većina zemlje leži geografski u [[sjeverna Afrika|sjevernoj Africi]]. Budući da nisu povezane s Azijom, međunarodni mediji sve više nazivaju [[Libija|Libiju]], [[Tunis]] i [[Maroko]] [[sjeverna Afrika|sjevernoafričkim]] državama — nasuprot srednjoistočnimistočnim zemljama (od Irana do azijskog dijela Egipta).
 
Jedna od široko korištenih definicija "Srednjeg„Bliskog istoka"istoka” je definicija zrakoplovne industrije koju provodi [[International Air Transport Association|IATA]]-ina organizacija za standarde. Ta definicija — od početka [[2006]] — uključuje [[Bahrein]], [[Egipat]], [[Irak]], [[Iran]], [[Izrael]], [[Jemen]], [[Jordan]], [[Katar]], [[Kuvajt]], [[Libanon]], [[Oman]], [[PalestinskiPalestinska teritorijiautonomija|PalestinskiPalestinske teritorijteritorije]], [[Saudijska Arabija|Saudijsku Arabiju]], [[Sirijska Arapska Republika|Sirijsku Arapsku Republiku]], [[Sudan]] i [[Ujedinjeni Arapski Emirati|Ujedinjene Arapske Emirate]]. <ref>[http://www.iata.org/ps/services/cargois/middle_east.htm IATA: Middle East]</ref> Ova se definicija koristi diljem svijeta u određivanju cijena letova i taksenih obračuna za putnike i teret.
 
== Povijest ==
[[Datoteka:Middle east.jpg|300px|mini|Karta koja prikazuje zemlje koje se obično smatraju dijelovima Srednjeg istoka]]
 
SrednjiBliski istok je rodno mjesto i duhovno središte [[Zoroastrizam|zoroastrizma]], [[judaizam|judaizma]], [[kršćanstvo|kršćanstva]] i [[islam]]a. Regija je proživjela i razdoblja relativne tolerancije i razdoblja relativnog nasilja. U [[20. stoljeće|20. stoljeću]] SrednjiBliski istok je bio središtepoprištem svjetskih pitanja, pa je predstavljao strateški, ekonomski, politički, kulturno i religijski osjetljivo područje. On posjeduje značajne zalihe [[sirova naftaNafta|sirove nafte]]. Vidi također [[Popis sukoba na Srednjem istoku]].
:''Glavni članak: [[Povijest Srednjeg istoka]]''
 
Srednji istok je rodno mjesto i duhovno središte [[judaizam|judaizma]], [[kršćanstvo|kršćanstva]] i [[islam]]a. Regija je proživjela i razdoblja relativne tolerancije i razdoblja relativnog nasilja. U [[20. stoljeće|20. stoljeću]] Srednji istok je bio središte svjetskih pitanja, pa je predstavljao strateški, ekonomski, politički, kulturno i religijski osjetljivo područje. On posjeduje značajne zalihe [[sirova nafta|sirove nafte]]. Vidi također [[Popis sukoba na Srednjem istoku]].
 
== Granice ==
 
''SrednjiGranice istok''„Bliskog definiraistoka” kulturnoproizvoljne područje, pa stoga nema precizne granice. Najuobičajenijasu i jakonedefinirane, proizvoljnano definicijanajčešće uključuje:uključuju [[Bahrein]], [[Cipar]], [[Egipat]], [[Turska|Tursku]], [[Iran]] (Perziju), [[Irak]], [[Izrael]], [[Jordan]], [[Kuvajt]], [[Libanon]], [[Oman]], [[Katar]], [[Saudijska Arabija|Saudijsku Arabiju]], [[Sirija|Siriju]], [[Ujedinjeni Arapski Emirati|Ujedinjene Arapske Emirate]], [[Jemen]], [[Zapadna obala|Zapadnu obalu]] i [[Pojas Gaze]].
 
[[Datoteka:Middle east.jpg|300px|mini|KartaZemljovid koja prikazuje zemlje koje se obično smatraju dijelovima SrednjegBliskog istoka]]
[[Iran]] se često smatra istočnom granicom, a [[Afganistan]] i zapadna [[Pakistan]] se često ubrajaju zbog svojeg bliskog odnosa (etnički i religijski) s većom grupom [[iranski narodi|iranskih naroda]] kao i povijesnih veza sa Srednjim istokom, uključujući dijelove raznih carstava koja su se prostirala u regiji. Značajna carstva osnovali su među ostalima [[Perzijanci]] i [[Arapi]]. [[Afganistan]], [[Tadžikistan]] i zapadni [[Pakistan]] ([[Baluchistan]] i [[sjeverozapadna granična provincija]]) dijele bliske kulturne, lingvističke i povijesne veze s Iranom i također su dio [[iranska visoravan|Iranske visoravni]], dok je iranski odnos s arapskim državama utemeljen više na religiji i geografskoj blizini. [[Kurdi]], druga grupa [[iranski narodi|iranskog]] jezičnog ogranka, najveća su etnička grupa na Srednjem istoku bez vlastite države.
 
[[Iran]] se često smatra istočnom granicom, a [[Afganistan]] i zapadna [[Pakistan]] se često ubrajaju zbog svojeg bliskog odnosa (etnički i religijski) s većomvećinskim grupomskupinama [[iranski narodi|iranskih naroda]] kao i povijesnih veza sas SrednjimBliskim istokom, uključujući dijelove raznih carstava koja su se prostirala u regiji. Značajna carstva osnovali su među ostalima iranski [[Perzijanci]] i [[ArapiKurdi]]. [[Afganistan]], [[Tadžikistan]] i zapadni [[Pakistan]] ([[BaluchistanBeludžistan]] i [[sjeverozapadna granična provincija]]) dijele bliske kulturne, lingvističke i povijesne veze s Iranom i također su dio [[iranskaIranska visoravan|Iranske visoravni]], dok je iranski odnos s nekim [[Arapi|arapskim]] državama utemeljen više na religiji i geografskoj blizini. [[Kurdi]], druga grupa [[iranski narodiŠijiti|iranskogšijitskoj]] jezičnogreligiji ogranka,i najvećageografskoj su etnička grupa na Srednjem istoku bez vlastite državeblizini.
Iako se često smještaju izvan okvira Srednjeg istoka, [[Sjeverna Afrika]] ili [[Magreb]] nemaju jake kulturne i lingvističke veze s regijom, a povijesno su dijelili mnoge događaje koji su oblikovali [[mediteran]]sku i srednjoistočnu [[subregija|regiju]]. Te događaje potaknuli su [[Feničani|fenička]] kolonija [[Kartaga]], [[grčko-rimska civilizacija]], te [[muslimani|muslimansko]] arapsko-[[berberi|berbersko]] i [[Otomansko Carstvo]]. Magreb se ponekad uključuje, a ponekad isključuje iz Srednjeg istoka od medija i u neformalnoj uporabi. Većina akademika ipak nastavlja identificirati sjevernu Afriku kao [[fizička geografija|geografski]] dio Afrike, ali uz blisku povezanost s [[jugozapadna Azija|jugozapadnom Azijom]] u terminima [[politika|politike]], [[kultura|kulture]], religije, jezika, povijesti i genetike. To se može usporediti s ostalim sličnim primjerima poput [[Tasmanija|Tasmanije]] i [[Newfoundland]]a koji geografski ne pripadaju Europi, ali dijele mnogo osobina sa sjeverozapadnom i [[sjeverna Europa|sjevernom Europom]]. [[Madagaskar]] je jednako tako u određenom smislu bliži [[jugoistočna Azija|jugoistočnoj Aziji]] nego [[istočna Afrika|jugoistočnoj Africi]].
 
Iako se često smještaju izvan okvira SrednjegBliskog istoka, [[Sjeverna Afrika]] ili [[Magreb]] nemaju jake kulturne i lingvističkejezične veze s regijom, a povijesno su dijelili mnoge događaje koji su oblikovali [[mediteran]]sku i srednjoistočnubliskoistočnu [[subregija|regiju]]. Te događaje potaknuli su [[Feničani|fenička]] kolonija [[Kartaga]], [[Stara Grčka|grčko]]-rimska[[Stari civilizacijaRim|rimska]] civilizacija, te [[muslimani|muslimansko]] arapsko-[[berberi|berbersko]] i [[Otomansko Carstvo]]. Magreb se ponekad uključuje, a ponekad isključuje iz SrednjegBliskog istoka od medija i u neformalnoj uporabi. Većina akademika ipak nastavlja identificirati sjevernu Afriku kao [[fizička geografija|geografski]] dio Afrike, ali uz blisku povezanost s [[jugozapadna Azija|jugozapadnom Azijom]] u terminima [[politika|politike]], [[kultura|kulture]], religije, jezika, povijesti i genetike. To se može usporediti s ostalim sličnim primjerima poput [[Tasmanija|Tasmanije]] i [[Newfoundland]]a koji geografski ne pripadaju Europi, ali dijele mnogo osobina sa sjeverozapadnom i [[sjeverna Europa|sjevernom Europom]]. [[Madagaskar]] je jednako tako u određenom smislu bliži [[jugoistočna Azija|jugoistočnoj Aziji]] nego [[istočna Afrika|jugoistočnoj Africi]].
Iako se često grupiraju u [[jugozapadna Azija|jugozapadnu Aziju]] na osnovi geografske blizine i kontinuiteta, [[Kavkaz]], [[Cipar]] i [[Turska]] se općenito smatraju dijelom [[Europa|Europe]] u kulturnom i političkom smislu zbog svojih povijesnih i nedavnih političkih veza s tom regijom. [[Armenija]] i [[Cipar]], primjerice, iako se nalaze geografski vrlo blizu Srednjeg istoka, posjeduju dva važna kriterija koji ih povezuju više s Europom nego sa Srednjim istokom: njihov nacionalni identitet koji kombinira [[Indoeuropljani|indo-europsku]] lingvističku pozadinu i većinu stanovništva koja pristaje uz [[kršćanstvo]]. Ti čimbenici ne odgovoraju karakteristikama srednjoistočnih zemalja koji imaju samo jednu osobinu (indo-europski jezici, primjerice, dominiraju Iranom i Afganistanom) ili drugu (Libanon je jedina zemlja koja ima kršćansku većinu, iako i to ostaje jednako spekulativno). Turska ne posjeduje nijednu od tih europskih osobina, ali ima duboku povijesnu (i prema genetskom istraživanju DNA) povezanost s Europom pošto je bila sjedište [[Bizantinsko Carstvo|Bizantinskog]] i [[Otomansko Carstvo|Otomanskog Carstva]] koja su se prostirala u Europi. Kao buduća članica [[Europska unija|Europske unije]] i dugogodišnja članica [[NATO]]-a, Turska je prihvatila sekularne osobine koje dominiraju Europom, a odbacila je mnoge veze sa Srednjim istokom uz iznimku islamske religije. [[Gruzija]] i [[Azerbajdžan]] su proživjeli korjenitu promjenu tijekom vlasti [[Rusko Carstvo|Ruskog Carstva]] i [[Sovjetski Savez|Sovjetskog Saveza]], a više se smatraju 'europskim' nego 'srednjoistočnim' zemljama. Ove se dvije zemlje općenito vide kao regionalni blok kavkaske regije.
 
Iako se često grupiraju u [[jugozapadnaJugozapadna Azija|jugozapadnuJugozapadnu Aziju]] na osnovi geografske blizine i kontinuiteta, [[Kavkaz]], [[Cipar]] i [[Turska]] se općenito smatraju dijelom [[Europa|Europe]] u kulturnom i političkom smislu zbog svojih povijesnih i nedavnih političkih veza s tom regijom. [[Armenija]] i [[Cipar]], primjerice, iako se nalaze geografski vrlo blizu SrednjegBliskog istoka, posjeduju dva važna kriterija koji ih povezuju više s Europom nego sas SrednjimBliskim istokom: njihov nacionalni identitet koji kombinira [[Indoeuropljani|indo-europsku]] lingvističku pozadinu i većinu stanovništva koja pristaje uz [[kršćanstvo]]. Ti čimbenici ne odgovoraju karakteristikama srednjoistočnihbliskoistočnih zemalja koji imaju samo jednu osobinu (indo-europski jezici, primjerice, dominiraju Iranom i Afganistanom) ili drugu (Libanon je jedina zemlja koja ima kršćansku većinu, iako i to ostaje jednako spekulativno). Turska ne posjeduje nijednu od tih europskih osobina, ali ima duboku povijesnu (i prema genetskom istraživanju DNA) povezanost s Europom pošto je bila sjedište [[Bizantinsko Carstvo|Bizantinskog]] i [[Otomansko Carstvo|Otomanskog Carstva]] koja su se prostirala u Europi. Kao buduća članica [[Europska unija|Europske unije]] i dugogodišnja članica [[NATO]]-a, Turska je prihvatila sekularne osobine koje dominiraju Europom, a odbacila je mnoge veze sa SrednjimBliskim istokom uz iznimku islamske religije. [[Gruzija]] i [[Azerbajdžan]] su proživjeli korjenitu promjenu tijekom vlasti [[Rusko Carstvo|Ruskog Carstva]] i [[Sovjetski Savez|Sovjetskog Saveza]], a više se smatraju '„[[Europa|europskim']]” nego 'srednjoistočnim'„bliskoistočnim” zemljama. Ove se dvije zemlje općenito vide kao regionalni blok kavkaske regije.
[[srednja Azija|Srednjoazijske]] zemlje iz bivšeg [[sovjetski blok|sovjetskog bloka]] također pokazuju u različitim stupnjevima sklonost i povijesne veze sa Srednjim istokom, ali ni na jedan uniformirani način. Dok južne države [[Turkmenistan]], [[Uzbekistan]] i [[Tadžikistan]] prikazuju mnoge kulturne, povijesne i sociopolitičke sličnosti sa Srednjim istokom, [[Kazahstan]] i [[Kirgistan]] su primjeri zabačenijih i mješovitih kultura. Zbog toga su ove države viđene kao [[Euroazija|euroazijske]] (na načine slične s Kavkazom), a njihova ih je ruska/sovjetska prošlost odijelila na različite načine od Srednjeg istoka. Kasnije je uslijedio pokret za ponovnu uspostavu veza s regijom (npr. u [[Tadžikistan]]u je utemeljen na etno-lingvističkim sklonostima s Iranom i Afganistanom). Poput Kavkaza i Turske, srednja Azija ima jake sekularne i 'zapadnjačke' sklonosti koje su ostavština Sovjetskog Saveza. To bi se moglo preokrenuti s nedavnim promjenama prema povijesno-kulturnoj renesansi i ponovnom izbijanju islamskog identiteta koji su desetljećima potiskivale sovjetske vlasti.
 
[[srednjaSredišnja Azija|Srednjoazijske]] zemlje iz bivšeg [[sovjetski blokSSSR|sovjetskog bloka]] također pokazuju u različitim stupnjevima sklonost i povijesne veze sas SrednjimBliskim istokom, ali ni na jedan uniformirani način. Dok južne države [[Turkmenistan]], [[Uzbekistan]] i [[Tadžikistan]] prikazuju mnoge kulturne, povijesne i sociopolitičke sličnosti sas SrednjimBliskim istokom, [[Kazahstan]] i [[Kirgistan]] su primjeri zabačenijih i mješovitih kultura. Zbog toga su ove države viđene kao [[Euroazija|euroazijske]] (na načine slične s Kavkazom), a njihova ih je ruska/sovjetska prošlost odijelila na različite načine od SrednjegBliskog istoka. Kasnije je uslijedio pokret za ponovnu uspostavu veza s regijom (npr. u [[Tadžikistan]]u je utemeljen na etno[[Iranski narodi|etničko]]-lingvističkim[[Perzijski sklonostimajezik|jezičnim]] poveznicama s Iranom[[Iran]]om i Afganistanom[[Afganistan]]om). Poput Kavkaza i Turske, srednjaSredišnja Azija ima jake sekularne i 'zapadnjačke'„zapadnjačke” sklonosti koje su ostavština Sovjetskog Saveza. To bi se moglo preokrenuti s nedavnim promjenama prema povijesno-kulturnoj renesansi i ponovnom izbijanju islamskog identiteta koji su desetljećima potiskivale sovjetske vlasti.
[[Izreal|Država Izrael]] također predstavlja jedinstvenu fuziju [[Europa|europskih]] i srednjoistočnih značajki, a zbog geografskog kontinuiteta s [[Levant]]om i većinskim stanovništvom koje je pretežno srednjoistočno (uključujući [[sefardički Židovi|sefardičke Židove]], [[Sabri|Sabre]], [[izrealski Arapi|izraelske Arape]], itd.) možda dijeli više sličnosti sa svojim susjedima nego što je to odmah vidljivo iz medijske pokrivenosti.
 
[[Izreal|Država Izrael]] također predstavlja jedinstvenu fuziju [[Europa|europskih]] i srednjoistočnihbliskoistočnih značajki, a zbog geografskog kontinuiteta s [[Levant]]om i većinskim stanovništvom koje je pretežno srednjoistočnobliskoistočno (uključujući [[sefardički ŽidoviSefardi|sefardičkesefardske Židove]], [[Sabri|Sabre]], [[izrealski Arapi|izraelske Arape]], itd.) možda dijeli više sličnosti sa svojim susjedima nego što je to odmah vidljivo iz [[Mediji|medijske]] pokrivenosti.
=== Promjene u značenju tijekom vremena ===
 
Sve do [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] bilo je uobičajeno nazivati istočnu obalu Mediterana [[Bliski istok|Bliskim istokom]]. Srednji istok je tada označavao područje od [[Mezopotamija|Mezopotamije]] do [[Burma|Burme]] odnosno područje između Bliskog i Dalekog istoka. Značenje Srednjeg pojma u ovom članku promijenilo se (u engleskom jeziku) tijekom rata vjerojatno pod utjecajem antičke ideje Sredozemnog mora kao "mora u sredini".
 
== Eurocentrizam ==
 
Budući da su terminnaziv ''SrednjiBliski istok'' skovali Europljani, mnogi su ga kritizirali zbog percipiranog [[eurocentrizam|eurocentrizma]] [http://commposite.uqam.ca/videaz/docs/elshen.html ]. Danas termin koriste jednako Europljani kao i ostali, za razliku od sličnog termina ''[[Mašrek]]'' koji se isključivo koristi u kontekstu [[Arapski jezik|arapskog jezika]]. Iz perspektive zapadne Europe regija se nalazi na istoku, dok [[Indija|Indijcu]] regija leži na zapadu, a [[Rusija|Rusu]] na jugu. Oznaka ''Srednji'' je također dovela do zbrke u promjenama definicije. Prije [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] ''Bliski istok'' se koristio u engleskom jeziku za označavanje [[Balkan]]a i [[Otomansko Carstvo|Otomanskog Carstva]], dok je ''Srednji istok'' označavao [[PerzijaIran|Perziju]], [[Afganistan]], te [[srednjaSrednja Azija|srednjuSredišnju Aziju]], [[Turkistan]] i [[Kavkaz]]. Nasuprot tome, ''[[Daleki istok]]'' se odnosio na zemlje '''istočne[[Istočna Azije'''Azija|Istočne]], tj. [[Kina|Kinu]], [[Japan]], [[Korejski poluotok|Koreju]], [[Hong Kong]], [[Tajvan]] itd. Kritike ovih termina obično predlažu uporabu alternativnog termina poput "zapadne[[Jugozapadna Azije"Azija|„Zapadne” ili „Jugozapadne Azije”]].
 
Nestankom [[Osmansko Carstvo|Otomanskog Carstva]] [[1918.]] godine ''[[Bliski„Bliski istok]]''istok” je uvelike izašao iz uobičajene uporabe u engleskom jeziku, dok se ''Srednji„Srednji istok''istok” počeo primjenjivati na novonastale države [[islamski svijetislam|islamskog svijeta]]. UporabaUpotreba terminanaziva [[Bliski„Bliski istok]]istok” ipak se održala u raznim akademskim disciplinama, uključujući [[arheologija|arheologiju]] i [[antičkaStari povijestvijek|antičkustarovjekovnu povijest]] u kojima opisuje područje identično s terminom ''Srednji istok'' koji se ne koristi u tim disciplinama (vidi [[Antički Bliski istok]]). Ukratko, termin Srednji istok je stekao popularnost kada je britanski/francuski dio svijeta koristio taj termin. U njemačkom jeziku termin ''Naher Osten'' (Bliski istok) je još uvijek u uobičajenoj uporabi, a u ruskom jeziku pojam ''Ближний Восток'' (Bliski istok) predstavlja jedini odgovarajući termin za regiju.
 
U [[Hrvatski jezik|hrvatskom jeziku]] značenje pojma Bliski„Bliski istokistok” odgovara području jugozapadne[[Jugozapadna Azija|Jugozapadne Azije]], tj. području koje je na sjeveru omeđeno [[Turska|Turskom]], na jugu [[Arapsko more|Arapskim morem]], na zapadu [[Egipat|Egiptom]], a na istoku Iranom. Najčešća definicija Srednjeg istoka obuhvaća zemlje od Irana do istočne Azije, tj. od Bliskog do Dalekog istoka[[Iran]]om.
 
Kritike eurocentrizma povezane su naravno s činjenicom da su 'istok' i 'zapad' definirani prema [[geografska dužina|geografskoj dužini]] odnosno prema [[nulti meridijan|nultom]] ili [[grinički meridijan|griničkom meridijanu]], pa su stoga inherentno eurocentrične. Rezultat toga je britanski kartografski standard kojeg je široko prihvatila [[Međunarodna meridijanska konferencija]] [[1883.]] godine.
 
== Neizravni prijevodi ==
 
U ostalim europskim jezicima postoje termini slični ''Bliskom''„Bliskom” i ''Srednjem„Srednjem istoku''istoku”, no budući da su to relativni pojmovi, značenja ovise o zemlji, pa se općenito razlikuju od engleskih termina.naziva Vidi kao primjere(primjeri: ''[[:fr:Proche-Orient|Proche-Orient]]'', ''[[:fr:Moyen-Orient|Moyen-Orient]]'', ''[[:de:Naher Osten|Naher Osten]]'', ''[[:ru:Ближний Восток|Ближний Восток]]'').
 
== Slični termininazivi ==
[[Datoteka:GreaterMiddleEast2.png|400px|mini|Tradicionalni„Veliki SrednjiBliski istokistok” iprema [[Veliki Srednji istokG8]] prema G8.]]
 
Nedostatak preciznosti u određivanju [[granica]] SrednjegBliskog istoka je na određen način prednost, jer se može koristiti za opisivanje raznih [[kulturna geografija|kulturnih]] i [[politička geografija|političkih]] kriterija. Ta neodređenost u definiciji dovela je do nastanka alternativnih [[neutralnost|neutralnih]] termina poput [[jugozapadna Azija|jugozapadne]] i [[zapadna Azija|zapadne Azije]]. Te termine najviše koriste [[međunarodne organizacije]] i pokreti, a u Indiji ih najčešće koriste vlada i mediji. Pojam [[Arapski svijet]] nije istoznačan termin za SrednjiBliski istok, iako pokriva većinu istog područja. [[Azija|Azijski]] se dio [[arapski svijet|arapskog svijeta (uključujući samu [[Arabija|Arabiju]]) naziva ''[[Mašrek]]''. "Srednji„Bliski istok-Sjeverna Afrika"Afrika” (engl. kratica ''MENA'') ponekad se koristi za obuhvaćanje zone od [[Maroko|Maroka]] do Irana[[Iran]]a, a također se povremeno naziva [[Veliki„Veliki SrednjiBliski istok]]istok”. Taj se termin ponekad koristi za označavanje čitavog područja od Sahare do [[Mediteran]]a u Africi, a u Aziji zapadno od [[Kina|Kine]] i [[Indija|Indije]], te južno od [[Rusija|Rusije]]. Termin koriste neki povjesničari koji se bave raznim carstvima i civilizacijama (uključujući mediteransku grčko-rimsku i perzijskuiransku civilizaciju kao i ogromne arapske kalifate[[kalifat]]e, te regije gdje su muslimanski [[Turci]] rano uspostavili svoju vlast). On obuhvaća na zapadu sjevernu [[Afrika|Afriku]] i [[Turska|Tursku]] sve do Pakistana[[Pakistan]]a i Afganistana[[Afganistan]]a na istoku. TerminNaziv 'Veliki„Veliki SrednjiBliski istok'istok” ostaje u uporabi grupacije [[G8]], američkog State Departmenta <ref>[http://fpc.state.gov/documents/organization/43293.pdf US State Department]</ref>, te raznih akademskih institucija poput SrednjoistočnogBliskoistočnog instituta. <ref>[http://www.mideasti.org/countries/countries_main.html Middle East Institute]</ref>.
 
== Sukobi ==
 
Regija je danas karakterizirana jakim političkim napetostima poput pitanja, [[KurdistanBliskoistočni sukob|izraelsko-palestinskog sukoba]]a, izraelsko[[Tursko-palestinskogkurdski sukob|tursko-kurdskog sukoba]], prisutnosti [[SAD|američke]] [[Oružane snage SAD-a|vojske]], pitanja prava na [[Voda|vodne]] resurse, te brojnih manjih, ali jednako važnih pitanja poput sirijske prisutnosti u Libanonu, graničnih sporova između [[Sirija|Sirije]] i [[Turska|Turske]], [[Egipat|Egipta]] i Sudana[[Sudan]]a, te Jemena[[Jemen]]a i [[Saudijska Arabija|Saudijske Arabije]]. Također su važna građanska prava religijskih manjina u Iraku[[Irak]]u i Bahreinu[[Bahrein]]u, te sigurnost [[Kopti|koptskih kršćana]] u [[Egipat|Egiptu]].
 
== GeografijaZemljopis ==
{{glavni|Azija|Afrika}}
 
== Regije Srednjeg istoka ==
''Glavni članak: [[Geografija Azije]]''
 
* [[Iranska visoravan]] - [[Iran]], [[Afganistan]], JZ [[Pakistan]]
== Regije Srednjeg istoka ==
 
''Glavni članak: [[Srednjoistočne regije]]''
 
* [[Iranska visoravan]]
* [[Anatolija]] - [[Turska]]
* [[Sredozemno more]] - [[Cipar]]
* [[Arabija]], vidite- [[Državearapske zemlje Perzijskog zaljeva]] - [[Saudijska Arabija]], [[Kuvajt]], [[Katar]], [[Ujedinjeni Arapski Emirati|U.A.E.]], [[Oman]], [[Jemen]], [[Bahrein]] i [[Irak]]
* [[Levant]] - [[Sirija]], [[Izrael]], [[Jordan]], [[Libanon]], [[Zapadna obala]] i [[Pojas Gaze]], [[egipat]]ski [[Sinajski poluotok]]
 
== Više informacijaPoveznice ==
* [[Jugozapadna Azija]]
* [[Bliski istok]]
* [[Kolijevka čovječanstva]]
* [[VelikiPlodni Srednji istokpolumjesec]]
* [[OrijentalizamOrijent]]
 
== Izvori ==
{{izvori}}
 
== Vanjske poveznice ==
[[Kategorija:Regije]]
[[Kategorija:Azija]]
[[Kategorija:Afrika]]
 
{{Link FA|nl}}